Silajdžić i Alkalaj djeluju antidejtonski

BANjA LUKA - Predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH imaju legitimno pravo da se odrede da li će i kako nastaviti rad u Sarajevu zbog zloupotreba ovih institucija u slučaju Ejupa Ganića i direktnog kršenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.

To je "Glasu Srpske" izjavila zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić-Babić.

- Uplitanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja i institucija BiH u slučaj Ejupa Ganića je direktno kršenje Dejtonskog sporazuma i vrlo je bitno kako će se međunarodna zajednica odrediti prema ovome - kazala je Trišić-Babić.

Istakla je da su se institucije BiH koje, po Ustavu, treba da štite interese svih građana zemlje i njenih entiteta, stavile u funkciju odbrane pojedinaca osumnjičenih za ratne zločine.

- Haris Silajdžić je najodgovorniji što se institucije BiH zloupotrebljavaju i stavljaju u funkciju ostvarivanja ratnih bošnjačkih ciljeva i programa Stranke za BiH - istakla je Trišić-Babić. 

Naglasila je da su svi zvaničnici BiH, po Dejtonskom sporazumu, dužni da stvore uslove u kojima će odgovorni za ratne zločine za to morati da odgovaraju.

- Stajanjem u odbranu Ejupa Ganića, Silajdžić i Alkalaj otvoreno djeluju antidejtonski i antiustavno - rekla je Trišić-Babić.

Dodala je da je Alkalaj dodijelio Ganiću diplomatski pasoš u julu 2007. godine iako po Pravilniku o diplomatskim pasošima na to nije imao pravo.

- Alkalaj je na osnovu diskrecionog prava dodijelio Ganiću diplomatski pasoš. Zloupotrebama unutar MIP-a BiH u vezi sa izdavanjem diplomatskih pasoša iz političkih i finansijskih interesa moraju da se pozabave nadležne institucije ove zemlje - kaže Trišić-Babić.

Navela je da, osim toga, policijske službe treba da istraže i zloupotrebe diplomatsko-konzularne mreže BiH u obavještajne svrhe.

- Parlament BiH mora da se izjasni o svim ovim nezakonitostima i zloupotrebama u MIP-u BiH - rekla je Trišić Babić.

Prvi pasoš

Prema nezvaničnim informacijama, prvi diplomatski pasoš Ejup Ganić je dobio 2006. godine kada je ministar inostranih poslova BiH bio Mladen Ivanić, ali je taj pasoš proglašen neaktivnim i poništen.

U to vrijeme na čelu Sektora za pasoše u MIP-u BiH bio je Boriša Arnaut, ambasador BiH u Srbiji, kojem je i zbog ovog problema dugo trajao proces davanja agremana.

Zanimljivo je i to da je Ganić, koji je rođen u Raškoj u Srbiji, državljanstvo BiH dobio tek 1998. godine. To znači da Ganić kao član ratnog Predsjedništva BiH, pa ni u vrijeme zločina u Dobrovoljačkoj, nije bio državljanin BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.