Foto: Severin Štrohal: Razjasniti nadležnosti Suda BiH
Postoji potreba da se pravosuđe BiH učini nezavisnijim, efikasnijim, nepristrasnijim, odgovornijim i stručnijim i zabrinjava to što protokol o razmjeni informacija i evidencija o ratnim zločinima između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije još nije potpisan.
Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” šef Odjeljenja za pravosuđe, unutrašnje poslove i reformu javne uprave u Delegaciji Evropske unije u BiH Severin Štrohal.
Kazao je da EU očekuje napredak u osnivanju apelacionog suda BiH, uporedo sa razjašnjenjem nadležnosti Suda BiH, i ratifikaciji sporazuma o ekstradiciji između BiH i susjednih zemalja, kako kriminalci ne bi mogli izbjeći pravdi pukim prelaskom granice.
* GLAS: Kako BiH napreduje o pitanju ispunjavanja uslova na putu evropskih integracija? Rokovi su se približili.
ŠTROHAL: Zadaci koje BiH treba da ispuni da bi napredovala na evropskom programu dobro su poznati i nisu se mijenjali. Svi politički lideri i predstavnici BiH složili su se oko ovih zadataka i vremenskih rokova na sastanku održanom 27. juna u Briselu. Najurgentniji zadatak jeste da se do kraja avgusta Parlamentu uputi prijedlog načina usaglašavanja Ustava BiH sa odlukom u “predmetu Sejdić-Finci”. Do 31. oktobra BiH treba da obavijesti Evropsku komisiju o mehanizmu koordinacije evropskih pitanja. Odgovori BiH na pitanja o zaštiti životne sredine i javnim nabavkama takođe se očekuju do kraja oktobra, a oni će pomoći Komisiji u analizi kapaciteta BiH za usaglašeno i koordinisano preuzimanje evropskih propisa i standarda. Konačno, Ustav BiH treba da bude efektivno izmijenjen do 30. novembra, poslije čega BiH može Briselu da podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo. Pored ovih ključnih prioriteta, važno je i da se ubrzaju pripreme za popis stanovništva iduće godine, ali i da urgentno budu ispunjeni preostali uslovi iz procesa vizne liberalizacije, kao što su funkcionalna Agencija za borbu protiv korupcije i razmjena policijskih podataka između različitih nivoa vlasti.
* GLAS: Kako Vi vidite stanje u pravosuđu BiH?
ŠTROHAL: Generalno, postoji potreba da se pravosuđe BiH učini nezavisnijim, efikasnijim, nepristrasnijim, odgovornijim i stručnijim, a strukturalnim dijalogom želimo da postignemo upravo taj cilj. Konkretne oblasti u kojima bismo željeli da vidimo napredak u idućim sedmicama i mjesecima su osnivanje apelacionog suda BiH, uporedo sa razjašnjenjem određenih nadležnosti Suda BiH, donošenje amandmana na Zakon o VSTS-u, kojim će se obezbijediti veća odgovornost i profesionalnost pravosuđa, i ratifikacija sporazuma o ekstradiciji između BiH i susjednih zemalja, kako kriminalci ne bi mogli izbjeći pravdi pukim prelaskom granice.
* GLAS: Održana su tri sastanka u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa između BiH i EU. Kakvi su rezultati dijaloga?
ŠTROHAL: Strukturalni dijalog se pokazao kao izuzetno koristan za uspostavljanje klime povjerenja u struci, kao forum za razmjenu mišljenja, a Evropskoj uniji dao elemente potrebne za izdavanje preporuka i praćenje napretka u ovoj oblasti. Rezultat je, kao što smo vidjeli, veliki napredak u ustupanju predmeta ratnih zločina, postizanju konsenzusa o osnivanju apelacionog suda BiH, a radi se na rješavanju dugogodišnjeg problema velikog broja neriješenih predmeta. Rezultati su direktno relevantni za BiH, i kratkoročno i dugoročno.
* GLAS: Neke preporuke EU date poslije sastanaka su ispunjene, neke nisu. Na primjer, još nije potpisan sporazum između tužilaštava BiH i Srbije o razmjeni dokaza za ratne zločine.
ŠTROHAL: Zabrinjava to što protokol o razmjeni informacija i evidencija o ratnim zločinima između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije još nije potpisan, kao i činjenica da Zakon o sudovima RS nije izmijenjen u skladu sa preporukama Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. To je dugotrajan proces, ali i, vjerujemo, izuzetno koristan model koji pokazuje kako će BiH, zajedno sa EU, raditi na predstojećem širem reformskom programu, kroz stalan dijalog, osjećanje pripadnosti, tehničku stručnost i medijaciju. Jasno je da je u međuvremenu moglo i više da se uradi.
* GLAS: Iz EU je jasno rečeno da će se u budućim procesima pristupanja Uniji prvo morati otvarati pitanja pravosuđa i borbe protiv korupcije. Koliko su domaće vlasti spremne da se uhvate u koštac sa ovim pitanjima?
ŠTROHAL: Zaista, mi smo ova pitanja efektivno stavili u prvi plan u procesu evropskih integracija BiH, a počeli smo da ih rješavamo u ranoj fazi s ciljem da se prebrode određene strukturalne prepreke, prije nego što zemlja pređe u naprednu fazu pristupanja EU. Pouke koje smo izvukli iz prethodnih rundi proširenja dovele su do novog pristupa, sada se poglavlja koja se tiču pravosuđa nalaze među prvima koja se u pristupnim pregovorima otvaraju, a posljednja su koja se zatvaraju. U tom periodu EU ne samo da želi da vidi da su potrebne zakonske reforme usvojene, nego i da su efikasno sprovedene.
* GLAS: Kako gledate na krizu vlasti u BiH i na najavljenu rekonstrukciju na nivou FBiH i BiH, koliko to može uticati na usporavanje puta BiH ka EU?
ŠTROHAL: Kao što je direktor Generalne direkcije za proširenje Stefano Sanino nedavno rekao, promjene u koalicijama na vlasti su unutrašnja stvar BiH, kao i u svakoj drugoj demokratskoj zemlji. EU će tražiti da reforme koje se tiču pitanja EU budu u srži političkog programa Savjeta ministara i svih drugih vlada u zemlji.
* GLAS: Javna uprava je među najproblematičnijim oblastima u BiH. Preglomazna je i troši mnogo novca. Kako da se ona reformiše?
ŠTROHAL: Prije svega, koordinacija između različitih uprava na svim nivoima treba da bude bolja, a za proces reforme uprave neophodna je politička podrška, i to za dobrobit građana BiH i da bi se odgovorilo na potrebe procesa pristupanja EU. To ne mora da znači uvođenje dodatnih struktura. Jednostavnije strukture bile bi veliki korak ka efikasnijem i efektivnijem pružanju javnih usluga. Efikasna javna uprava i pružanje usluga građanima takođe podrazumijevaju veću odgovornost, transparentnost i bolju protivvrijednost za novac koji poreski obveznici uplaćuju u budžet. Podržavamo iznalaženje boljih načina upravljanja javnim sredstvima, kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama koji je u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, kao i veći rad na efektivnom sprečavanju i borbi protiv korupcije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.