Sankcije odmazda za odbijanje trgovine interesima Srpske

Banjaluka - Sankcije koje su protiv mene izrekle SAD nisu usmjerene protiv Srpske, što je veoma važno, a predstavljaju očajnički potez odlazeće američke administracije i ličnu odmazdu ambasadorke te zemlje u BiH Morin Kormak, jer nisam htio da trgujem interesima RS i srpskog naroda.

Izjavio je to juče u Banjaluci predsjednik RS Milorad Dodik u prvom obraćanju nakon što je potvrđeno da su SAD protiv njega uvele sankcije koje podrazumijevaju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u SAD. Kao razlog za sankcije navedeno je održavanje referenduma na kojem su se stanovnici RS izjasnili da žele da 9. januar i dalje bude Dan Republike iako je Ustavni sud BiH odlučio da taj praznik ne može biti proslavljan tog datuma. Odluku o sankcijama objavila je u utorak naveče na svojoj veb stranici Kancelarija za kontrolu imovine stranaca američkog Ministarstva trezora (OFAC) u konsultacijama sa Stejt departmentom. Dodiku su, pojašnjeno je, uvedene sankcije zbog njegove uloge u prkošenju Ustavnom sudu BiH, čime je narušavao Dejtonski sporazum i zbog ponašanja koje predstavlja značajan rizik za opstrukciju Dejtona. Sva Dodikova imovina ili udio u imovini unutar jurisdikcije SAD je blokirana i američkim građanima je zabranjeno poslovanje ili vršenje transakcija s njim.

Udar odlazeće administracije

Dodik je ocijenio da je veoma važno da ovo nisu sankcije RS.

- Osjećam se ponosno i ovo ne doživljavam kao kaznu, jer je ovo dokaz da nisam bio spreman da trgujem interesima RS ni u jednom momentu kada su to od mene očekivali razni ambasadori, a posebno odlazeća ambasadorka Kormak - rekao je Dodik i naglasio da je odluka o sankcijama deplasirana, jer u SAD nema ni imovinu ni račune tako da po tom osnovu nisu ni mogli da bilo šta zabrane.

Kazao je da je ponosan što uprkos pritiscima nije prihvatio da preda Policiju RS, što je odbio butmirski proces i što nije dozvolio da bude ukinut Dan RS, koji će biti slavljen i ubuduće.

- RS je pod kontinuiranim udarom bahate politike odlazeće administracije koja je ovdje nastojala da postavi poslušne ljude, a ponosan sam što nisam bio poslušan za njih. Ta politika, predvođena lično Kormarkovom, je tendenciozno probošnjačka, prounitaristička i izrazito antisrpska i politika protiv Srpske - naglasio je Dodik.

Iza sankcija, istakao je, ne stoje SAD nego onih koji su poraženi na izborima u toj zemlji.

- Zato je teško govoriti o tom potezu kao potezu u ime države u kojoj dolazi nova vlast. Odluku o sankcijama je saopštila administracija koja će za dva dana biti dio američke istorije, a da li je u kreiranju odluke bilo domaćih šaptača iz RS i BiH brzo će izaći na vidjelo - rekao je Dodik i naglasio da je za predsjednika RS izabran voljom naroda, a ne odlazeće administracije SAD.

Dodao je da ga za rušenje Dejtonskog sporazuma optužuju oni koji su ga sami najviše rušili.

- Ako neko misli da će ovakvom odlukom uticati na moje političke stavove, grdno se vara. Ovo je lična odmazda Kormakove, a ne stav SAD. Ona je lično lažno informisala Vašington o stanju u BiH na bazi lokalnih dobacivanja muslimana koji masovno rade u Ambasadi SAD i imaju uticaj na politike koje vode ambasadori. Ostajem posvećen radu u skladu sa Ustavom RS i posvećen slovu, a ne duhu Dejtonskog sporazuma, a od nove američke administracije očekujem bolju saradnju. Nastavljam da se bavim politikom, ne mijenjam stavove i mislim da će oni biti još jasniji nakon ovoga - poručio je Dodik, koji je na američkoj crnoj listi bio i 1995. godine kada je bio potpredsjednik Narodne skupštine RS.

Ocijenivši da je Kormakova dokazani neprijatelj Srba i Srpske i nepoželjna osoba u RS, Dodik je zatražio od ministra inostranih poslova BiH Igora Crnatka da je proglasi personom non grata u BiH i da je nova vlast u SAD hitno povuče iz BiH i krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela kršenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.

Odluka o sankcijama

Kormakova je izjavila da su osnov za sankcije bile Dodikove aktivnosti u vezi sa referendumom o Danu Republike, kojima je direktno kršio odluku Ustavnog suda BiH.

- Retorika koju je Dodik od tada koristio jasno govori u prilog daljim podjelama i stvaranju novih problema - rekla je Kormakova.

Upitana da li nova američka administracija može opozvati odluku, kazala je da je riječ o procesu koji je značajne tehničke prirode dok se priprema i isto tako i kada se poništava, te da je to veoma dug birokratski postupak.

EU i njene članice juče se nisu decidno izjasnile o eventualnom priključenju sankcijama, a da će se o ovoj temi vjerovatno raspravljati u Evropskom parlamentu nagovijestio je poslanik Igor Šoltes.

- Sigurno će i ta tema doći na dnevni red. Vidjeli smo kako to ide na primjeru Rusije. Parlament je dao saglasnost Evropskoj komisiji za uvođenje sankcija, a nakon toga o daljim koracima je odlučivala Evropska komisija - kazao je Šoltes.

U Delegaciji EU u BiH su kazali da je EU upoznata sa odlukom SAD, podsjetivši da je Savjet EU u oktobru 2016. godine izrazio žaljenje zbog protivpravnog održavanja referenduma o Danu RS, koji je izazvao tenzije i ugrozio vladavinu zakona.

- Iako se restriktivne mjere trenutno aktivno ne razmatraju, institucije EU i države članice nastavljaju da prate implikacije nepoštivanja odluka Ustavnog suda - rekli su u Delegaciji EU u BiH.

U njemačkoj ambasadi u BiH su rekli da je i vlada Njemačke zabrinuta zbog pojačane retorike predsjednika RS o otcjepljenju i da posebno osuđuje održavanje referenduma o Danu RS.

- Njemačka, EU i zemlje članice Savjeta za primjenu mira su zajedno sa SAD izričito upozorile na političke i pravne posljedice takvog nepoštivanja odluke Ustavnog suda - kazali su u njemačkoj ambasadi.

Ambasadorka Francuske u BiH Kler Bodoni je izjavila da će ova zemlja čekati odluku EU.

- Francuska nema državni program sankcija. Djelujemo u okviru EU i 28 članica donijeće zajedničku odluku - rekla je Bodoni.

Za razliku od Francuske, iz Hrvatske poručuju da će ova zemlja sama odlučiti i da je izvjesno da će se pridružiti američkim sankcijama. U Ambasadi Slovenije u BiH su kazali da njihova zemlja donosi odluke o sankcijama u okviru zajedničke spoljne i bezbjednosne politike EU.

U kineskoj ambasadi u BiH su naveli da se Kina pridržava nezavisne i samostalne spoljne politike, koja važi i za politiku prema BiH.

Zahvalnost Rusiji

Milorad Dodik zahvalio je ruskom ministru inostranih Sergeju Lavrovu na vjernoj interpretaciji stanja u BiH i riječima da Srpska ne ruši BiH, već brani svoju poziciju u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

- Prihvatam BiH kako je kreirana u Dejtonu, ali sad ću biti još više protiv BiH koju kreiraju Morin Kormak i odlazeća američka administracija - poručio je Dodik.

Vrh RS na crnoj listi

Na američkoj crnoj listi već godinama se nalaze nekadašnji predsjednici RS Biljana Plavšić  i Radovan Karadžić i prvi predsjednik Narodne skupštine RS Momčilo Krajišnik.

Tu su i članovi Karadžićeve porodice, supruga Ljiljana Zelen-Karadžić, kćerka Sonja Karadžić-Jovićević, sin Aleksandar i brat Luka Karadžić. Na listi su i SDS i visoki funkcioner ove stranke Milovan Cicko Bjelica, te haški optuženici Stojan Župljanin i Vinko Pandurević.

Zanimljivo je da je na listi i dalje nekadašnji načelnik Glavnog štaba Vojske RS general-pukovnik Momir Talić, koji je preminuo još 2003. godine.

Na listi je 1995. godine bilo 87 lica iz RS, odnosno gotovo svi zvaničnici Srpske. Među njima su bili tadašnji potpredsjednik RS Nikola Koljević, poslanici Božidar Vučurević, Uroš Gostić, Vitomir Popović i Vladimir Lukić, ministar zdravlja Dragan Kalinić, predsjednik Saveza sindikata Čedo Volaš, guverner Narodne banke Milenko Vračar, pa čak i portparol predsjednika RS Jovan Zametica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.