Rezultati analize stanja u bolnicama širom RS

Republika Srpska, u evropskim razmjerama, jedna od zemalja sa najmanjim brojem zaposlenih doktora i medicinskih sestara na 100 hiljada stanovnika

ANALIZA stanja u domaćim bolnicama pokazala je da su u nekima dobro iskorišćeni kapaciteti i da solidno rade - kao, na primjer, u Foči i Gradišci - dok druge da imaju ozbiljnih kadrovskih problema. U izjavi za "Glas Srpske" republički ministar zdravlja i socijalne zaštite, Ranko Škrbić, naveo je da će njegovo ministarstvo, na osnovu rezultata ove analize, sa menadžmentskim timovima bolnica sačiniti akcione planove za prevazilaženje problema i poboljšanje postojećeg stanja. - Svaka bolnica moraće decidno da predloži načine unapređenja i racionalizacije. Racionalizacija ne znači uvijek smanjenje nečega, već može da znači i unapređenje aktivnosti. Tu, prvenstveno, mislim na unapređenje usluga, koje svaka bolnica treba da pruža - naglasio je ministar Škrbić. Poručivši da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ima rješenja i prijedloge kako da se zdravstvo u Srpskoj podigne na viši nivo, Ranko Škrbić je dodao da se već sprovode određene aktivnosti na poboljšanju zdravstvenog sektora. Kada je riječ o broju radnika u zdravstvu, resorni ministar je naglasio da je Republika Srpska, u evropskim razmjerama, jedna od zemalja sa najmanjim brojem zaposlenih doktora i medicinskih sestara na 100 hiljada stanovnika. - Međutim, mi imamo drugi problem, a to je višak neradnika. Dakle, prisutan je višak ljudi, koji su određenim "preporukama" u godinama iza nas zauzeli radna mjesta, a njihova stvarna produktivnost je veoma mala. Zbog njih i postoji problem niskih plata u zdravstvu. O, takozvanoj, "prekapacitiranosti" možemo govoriti u slučajevima kada je na jednom odjeljenju zaposleno mnogo doktora i medicinskih sestara, od kojih veliki broj veoma malo ili gotovo nikako ne radi ono što bi trebali. Naravno, svi oni tvrdiće vam upravo suprotno - istakao je Ranko Škrbić. Ministar zdravlja i socijalne zaštite je podvukao da ako se na jednoj klinici, ili nekom odjeljenju, rade, na primjer, operacije ili preglede oka, onda svi zaposleni moraju da se angažuju maksimalno, odnosno po principima koje je u posljednjih pet godina definisala savremena naučna javnost. Ne smije da se desi, poručio je ministar Škrbić, da je, recimo, na nekom odjeljenju ili klinici zaposleno 20 ili 30 ljudi, a da poslove koje oni rade može uspješno da završi sedam doktora, kada bi radili puno radno vrijeme. - Znači, moraćemo definisati i redefinisati stavove oko ovoga. Drugi problem je što mnogi zdravstveni radnici izbjegavaju da rade u nerazvijenim sredinama. Tražićemo rješenja i za takve slučajeve, i to na taj način što ćemo višku zaposlenih ponuditi da radi tamo gdje je manjak kadrova - najavio je resorni ministar. Generalni direktor najveće zdravstvene ustanove u Republici - banjolučkog Kliničkog centra - Milan Skrobić, rekao je za naš list da će, na osnovu "situacione analize u zdravstvu", u ovoj kući pokušati da naprave realnu projekciju potrebnih kadrova. Trenuto, ovaj Klinički centar ima 2.250 zaposlenih. - Kada je riječ o ljekarima, u našem centru radi njih oko 400, dok je medicinskih sestara i tehničara oko 700 - pojasnio je Skrobić. On smatra da u Kliničkom centru Banja Luka, poslije reorganizacije, neće biti manje od dvije hiljade zaposlenih. - Svakodnevno, na našim klinikama leži oko 1.100 pacijenata, tako da su nam potrebe za kadrom zaista velike. Znači, oko dvije hiljade zaposlenih u ovom kliničkom centru je sasvim realna cifra - zaključio je Milan Skrobić. R. ŠKONDRIĆ S. MILETIĆ ULAGANjA - U proteklom periodu uložili smo značajna sredstva u infrastrukturu, opremu i kadrove u nekoliko zdravstvenih ustanova, poput kliničkih centara u Banjoj Luci i Kasindolu i bolnica u Prijedoru, Doboju, Bijeljini i Zvorniku - rekao je Ranko Škrbić. KLINIČKI CENTAR BANjA LUKA Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Ranko Škrbić, rekao je da je sa predstavnicima laktaškog "Integral inženjeringa" razgovarao o pripremnim radovima, koji će prethoditi rekonstrukciji Kliničkog centra u Banjoj Luci. - Zajedno sa banjolučkim "Vodovodom", moramo da riješimo problem odvoda i dovoda vode, kako bi sve bilo spremno za početak radova - naglasio je ministar Škrbić, istakavši da predstavnici kompanije "Vamed Nederland" iz Holandije, koja je uključena u projekat rekonstrukcije, već nekoliko dana razgovaraju sa rukovodstvom Kliničkog centra i pojedinim načelnicima o novoj opremi, koja je potrebna za osavremenjivanje najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj. Ranko Škrbić je dodao da bi do sredine maja trebalo da bude poznata specifikacija potrebne opreme, što je veoma važno. Po završetku rekonstrukcije, banjolučki Klinički centar biće bogatiji za osam operacionih sala, Odjeljenje intenzivne njege sa 27 kreveta, Kliniku za hirurgiju, Polikliniku, savremeno opremljenu patologiju...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.