Revizori kontrolišu revizore

BANjALUKA - Trošenje novca u institucijama BiH nije godinama popravljeno kako se to prikazuje u revizorskim izvještajima, nego su u pojedinim institucijama postali mudriji u knjiženju troškova, zbog čega je neophodno da se ispita i način na koji radi Kancelarija za reviziju institucija BiH.

Rekla je to "Glasu Srpske" poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić, koja je i bila inicijator ideje usvojene u srijedu na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH da se angažuje međunarodna kuća koja će dati profesionalnu ocjenu rada Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Kancelarija za reviziju institucija BiH za prošlogodišnje poslovanje dala je tek nekoliko mišljenja sa rezervom, a nijedno negativno, iako su kršenja zakona i milionski sumnjivi troškovi vidljivi u velikom broju izvještaja.

- U izvještajima se naizgled popravlja stanje u institucijama BiH zato što je sve veći broj onih koje su dobile pozitivna mišljenja revizije, ali odgovorno tvrdim da su samo našli ljude koji znaju da na odgovarajući način knjiže troškove i sakriju od zloupotrebe javnog novca - rekla je Majkićeva.

Ona je dodala da postoji zakonska obaveza da neka međunarodna revizorska kuća svake četiri godine obavi profesionalnu reviziju Kancelarije za reviziju institucija BiH, a da je to posljednji put rađeno 2005. godine.

- Dali smo zadatak Kancelariji da što prije angažuje međunarodnu kuću i dobije ocjenu svog rada, jer očigledno da postoje razlozi zbog kojih revizori uopšte ne daju negativna mišljenja, a institucije BiH, koje prate svakodnevne afere, nemaju namjeru da postupe po nalozima revizije - rekla je Majkićeva.

Ona tvrdi i da su revizorski izvještaji koji se rade na nivou BiH i RS značajno drugačiji, jer se ne radi revizija učinka institucije BiH, kao što se radi u RS. Kaže i da se bez te revizije ne može utvrditi šta je urađeno i šta smo dobili za potrošeni javni novac.

Ovu razliku u radu glavni revizor BiH Milenko Šego negira.

Kaže da se isto radi na oba nivoa, ali da u RS ima više javnih kompanija, pa samim tim i izvještaja o učinku rada.

- Entiteti imaju javne kompanije, a na nivou BiH ih nema - tvrdi Šego.

On kaže i da je sprovođenje zaključaka revizije rada institucija BiH stvar zakonodavne i izvršne vlasti, a ne njihova.

- Na potezu je Parlament BiH da pokrene pitanje javne odgovornosti, a oni to ne čine, jer nema političke volje i nije lako priznati neodgovornost svog ministra. Lakše je to prebacivati na nas da nisu izvještaji dobri i da je revizija blaga - rekao je Šego.

On tvrdi i da je Parlament BiH propustio da ranije naredi reviziju rada Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Poslanik SDS-a Aleksandra Pandurević rekla je da poslanici ove stranke nisu podržali Izvještaj o aktivnostima Kancelarije za reviziju institucija BiH u 2010. godini koji je Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio, te da su glasali za inicijativu da Kancelariju kontroliše nezavisna revizija.

- S obzirom na česte zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama i da nam nije ružičasto stanje o pitanju finansija u institucijama BiH, a nema negativnih revizorskih izvještaja, smatramo da treba izvršiti kontrolu rada revizora i da li su podložni političkim interesima - rekla je Pandurevićeva.

Kancelarija za reviziju institucija BiH, koja je institucije redom upozoravala na rasipništvo i sama je prošle godine potrošila 1,7 miliona KM na bruto plate i naknade zaposlenih, što je za 100.000 više nego godinu ranije, povećani su i troškovi putovanja i PTT usluga, a zaposlili su i devet novih radnika, pokazao je to njihov finansijski izvještaj za prošlu godinu.

Revizori su u svom mišljenju datom na Izvještaj izvršenju budžeta institucija BiH za 2009. godinu naveli da je ključni problem institucija BiH nepostojanje internih kontrola.

To znači da nema nikakve kontrole u tim institucijama i da novac može da troši kako ko hoće.

Ipak, nije bilo negativnih revizorskih izvještaja i jedini od kada postoji ta kancelarija dobila je BHRT zbog sakrivenih deset miliona KM gubitaka.

Kontrolom izvršenja budžeta institucija BiH za 2009. godinu revizija je utvrdila da od svih njihovih preporuka koje su izrekli 2008. godine institucije BiH su ispunile devet, po sedam se postupa, a 16 preporuka je ignorisano.

Revizija, ipak, nije dala negativno mišljenje na taj izvještaj već čak 64 nove preporuke.

Institucije koje su dobile mišljenje sa rezervom, svojim budžetima u ukupnom budžetu BiH učestvuju sa 60 odsto.

Putni troškovi institucija BiH u 2009. godini iznosili su 17,7 miliona maraka, telefoni i PTT usluge 10,3 miliona, a izdaci za upotrebu službenih vozila više od 20 miliona. BiH su zakupi u 2009. godini koštali 26 miliona maraka, od čega je samo za zakup stanova dato 9,3 miliona.

Skoro ista situacija ponovila se sa revizijom rada institucija BiH za 2010. godinu, ali, ponovo, nije bilo negativnih mišljenja revizora.

Izvještaji za 2009. godinu

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je juče revizorske izvještaje 62 institucije BiH za 2009. godinu uz niz primjedbi delegata na rad pojedinih institucija.

Delegati su usvojili i dva zaključka koje je predložio šef Kluba srpskih delegata Staša Košarac u kojima se navodi da Dom naroda od Savjeta ministara BiH i nadležnih ministarstava zahtijeva da pokrenu proceduru izbora u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH i Institutu za nestala lica BiH.

Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić rekao je da veliki dio javnosti smatra da su ovi revizorski izvještaji "pucanj u prazno", te da nema političke volje da se sankcioniše neodgovorno i nezakonito ponašanje.

Delegat srpskog naroda Krstan Simić je rekao da ima osjećaj da se olako prelazi preko revizorskih izvještaja i da je krajnje vrijeme da se ide u "dubinu".

- Moraju se zahtijevati smjene odgovornih u institucijama gdje su utvrđene nepravilnosti i nezakonito trošenje novca - kazao je Simić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.