Radojičić: Dejton - dobar okvir

Banjaluka - Dejtonski mirovni sporazum dao je okvir po kome se može raditi u BiH i sa kojim se može politički i ekonomski napredovati ako postoji politička volja, smatra predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić.

"Ako je referentna tačka 2012. godina, onda se u BiH nije puno toga dogodilo u političkom smislu. Međutim, ako je referentna tačka 1996. godina, onda je napravljen ogroman napredak u političkom i ekonomskom smislu", rekao je Radojičić novinarima povodom osamnaestogodišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je ocijenio da je trenutna politička situacija u BiH, sa stalnim promjenama koalicija na nivou BiH, u Federaciji BiH, kantonima i opštinama, veoma turbulentna.

"Nema napretka na evropskim pitanjima, iako to nije sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je neka druga faza koja je nastupila i dobro je da se iz one faze, koja je predstavljala implementaciju tog sporazma, došlo do evropske faze", dodao je Radojičić.

On je napomenuo da je u ovom trenutku teško procijeniti kakvim koracima će BiH ići ka članstvu u EU.

Ove godine se 21. novembra navršava 18 godina od kada je u Dejtonu, u američkoj državi Ohajo, potpisan Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, kojim je zvanično okončan troipogodišnji rat u BiH.

Strukturalni dijalog da promijeni format učesnika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić smatra da bi strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH trebalo da promijeni format i da u njemu učestvuju predstavnici vlasti entiteta i vlasti BiH u onoj mjeri u kojoj imaju nadležnosti, te predstavnici EU.

"Organi pravosuđa primjenjuju zakone u BiH, a predstavnici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH, Suda i Tužilaštva BiH nisu tu da brane svoje lične ili grupne interese, već treba da se organizuju onako kako zakonodavac u skladu sa evropskim standardima i pravilima treba da uredi cijeli sistem", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.

On je podsjetio da unutar BiH nema političke saglasnosti u vezi sa pravcima promjena u pravosuđu BiH, jer Srpska ima vrlo različita mišljenja u vezi s tim šta treba da radi Sud i Tužilaštvo BiH, VSTS BiH, entiteti i nivo BiH.

"Tu postoji veliki nivo neslaganja i mislim da će trebati prilično vremena da se napravi, ako bude uopšte moguće, dogovor o novom sistemu pravosuđa u BiH", istakao je Radojičić.

Radojičić je napomenuo da Srpska insistira na krupnoj reformi pravosuđa u BiH, koja se ne može riješiti kozmetičkim premještanjem nekoliko članova u jednom ili dva zakona.

On je podsjetio da je jedna od primjedbi Republike Srpske bila da su u samom strukturalnom dijalogu prenaglašenu ulogu dobili predstavnici institucija Suda, Tužilaštva BiH i VSTS-a BiH, koji bi trebalo da budu objekat i predmet promjena.

"Zbog njih je u najvećoj mjeri i započela sva žgužvaž u vezi sa pravosuđem u BiH prvo zbog uspostavljanja, a zatim i funkcionisanja i načina njihovog rada", zaključio je Radojičić.

U Banjaluci je 11. i 12. novembra održana šesta runda strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa između BiH i EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.