Pun kofer nesprovedenih sudskih odluka u BiH

Strazbur - Predstavnici 47 zemalja članica Savjeta Evrope ispitaće kako se sprovode odluke Evropskog suda za ljudska prava u 18 zemalja, među kojima je i BiH, gdje je do sada utvrđeno da nije primijenjeno 26 odluka, od kojih je šest pod pojačanim nadzorom ove evropske institucije.

Dvodnevno zasjedanje Komiteta ministara Savjeta Evrope zakazano je za 5. mart ove godine, a predloženo je da se ispita kako se odluke Evropskog suda za ljudska prava izvršavaju u Albaniji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Francuskoj, Gruziji, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Malti, Poljskoj, Portugaliji, Rumuniji, Rusiji, Srbiji, Sloveniji, Turskoj i Ukrajini. Pred ministrima Savjeta Evrope naći će se i 26 odluka koje BiH nije implementirala.

Najkrupnije pitanje koje se nalazi pred BiH je "slučaj Sejdić-Finci". Odlukom Evropskog suda za ljudska prava vlastima BiH je naloženo da izmijene Ustav i izborno zakonodavstvo i dovedu ih u sklad sa Konvencijom o ljudskim pravima bez ikakvog odgađanja.

U Republici Srpskoj postoji konsenzus da "slučaj Sejdić-Finci" treba da bude riješen po principu da se zadrži direktan izbor članova Predsjedništva BiH i to jednog iz Republike Srpske i dva iz FBiH, kao i proširenje Doma naroda za tri delegata iz reda ostalih.

Prijedlog iz RS smatraju prihvatljivim i podnosioci apelacije Dervo Sejdić i Jakob Finci. Rješavanje ovog pitanja i dalje koči FBiH, gdje predstavnici političkih partija ne mogu da  se usaglase.

Pored "slučaja Sejdić-Finci", koji datira od 22. decembra 2009. godine, te odluke "Tokić protiv BiH" od 8. oktobra 2008. godine, tu je još pet odluka pod pojačanim nadzorom.

- Pod pojačanim nadzorom Savjeta Evrope su i slučajevi "Al Husein protiv BiH", "Čolić protiv BiH", "Dokić protiv BiH", "Mago protiv BiH" i "Runić protiv BiH" - navodi se u izvještaju Savjeta Evrope.

Kada je u pitanju predmet "Al Husein protiv BiH" od 9. jula 2012. godine, navedeno je da je pozdravljena činjenica da su vlasti u BiH vrlo brzo dale uvjeravanja da podnosilac zahtjeva neće biti deportovan u Siriju, kao i da su vlasti pozvane da daju detaljnije informacije o sadržaju novih zakonskih izmjena.

Po pitanju "slučaja Čolić protiv BiH" od 28. juna 2010. godine navedeno je da je Evropski sud rekao da u ovom slučaju BiH mora preduzeti mjere s ciljem rješavanja problema u vezi sa nesprovođenjem domaćih sudskih odluka u pogledu ratne štete.

Za "predmet Dokić protiv BiH" od 4. oktobra 2010. godine ističe se da je ova odluka dovela do otvaranja velikih strukturalnih i složenih problema u FBiH.

- Postavljaju se određena pitanja u vezi sa brojnim vojnim stanovima koji su oduzeti od pripadnika bivše JNA u razdoblju poslije rata u BiH. Vlada FBiH usvojila je akcioni plan u martu 2011. godine prema kojem vlasti trenutno preduzimaju mjere za identifikaciju sličnih slučajeva - istaknuto je.

U septembru prošle godine donesena je i odluka u "slučaju Mago protiv BiH", za koji se navodi da još nije klasifikovan i da se ne zna trenutno kakvo je izvršenje, dok se za "slučaj Runić protiv BiH" od 4. juna 2012. godine dodaje da se trebaju preduzeti mjere da bi se osiguralo da se naknada plata u odnosu na nematerijalnu štetu isplati onima koji dobijaju ovršne sudske odluke, te su pozvane vlasti da preduzmu potrebne mjere u tom pogledu.

Nakon što ministri država članica Savjeta Evrope razmotre kako se BiH, ali i druge zemlje koje su predmet nadzora, ponašaju u vezi sa primjenom odluka Evropskog suda za ljudska prava, usvojiće odluku ili rezoluciju u kojoj će dati zadatke koje zemlje treba da ispune.

Član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Mehmed Bradarić rekao je "Glasu Srpske" da ne očekuje pretjerano stroga upozorenja.

- Rezolucija Komiteta ministara Savjeta Evrope neće biti ni prva, a ni posljednja koja je usvojena na temu BiH u nekoj evropskoj instituciji - istakao je Bradarić.

Nadzorna uloga Komiteta ministara Savjeta Evrope nad sprovođenjem odluka predviđena je Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Region

Kada su u pitanju zemlje regiona, najviše nesprovedenih odluka Evropskog suda za ljudska prava ima Srbija, koja nije implementirala 99 odluka, od kojih je 19 pod pojačanim nadzorom.

U Sloveniji postoji oko 240 odluka koje nisu izvršene, s tim da su pod pojačanim nadzorom svega tri odluke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.