Protektorat pri kraju, pritisak na Srpsku mijenja oblik

SARAJEVO - Usvajanjem Deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika Narodna skupština Republike Srpske poslala je jednu od najjasnijih političkih poruka od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da BiH više ne može funkcionisati kao međunarodni protektorat, već kao zemlja u kojoj odluke donose demokratski izabrani predstavnici naroda, a ne strani činovnici.

Time je, praktično, otvoreno jedno od ključnih političkih pitanja u postdejtonskoj BiH - da li se zemlja konačno približava kraju ere međunarodnog tutorstva i ulazi u fazu u kojoj će sama odlučivati o svojoj sudbini, bez uloge visokih predstavnika, inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH, bonskih ovlašćenja i nametnutih odluka.

Ostavka Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika, na koju nikada nije formalno potvrđen u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, dodatno je pojačala utisak da se zatvara jedno dugo političko poglavlje obilježeno intervencionizmom međunarodne administracije u BiH.

Politikolog Aleksandar Pavić ocjenjuje da pomenuta deklaracija predstavlja ozakonjenje tog procesa i da je očigledno da se ide ka postepenom zatvaranju OHR-a. Kako kaže, treba očekivati razne otpore iz pojedinih evropskih prestonica, ali čim su Amerikanci pokazali da žele da se međunarodna uprava u BiH postepeno privede kraju, onda je jasno da taj proces više ne može biti zaustavljen. Može biti usporen, kako navodi, ali ne i vraćen na staro. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je jasno poručila da više neće prihvatiti model u kojem jedan neizabrani strani zvaničnik ima veća ovlašćenja od domaćih institucija.

Analitičar Dragomir Anđelković smatra da usvajanje Deklaracije o zatvaranju OHR-a predstavlja nastavak borbe Republike Srpske za demokratske vrijednosti i potvrdu da će istrajati u svom cilju - oslobađanju BiH od stranog tutorstva. Prema njegovim riječima, ovo što radi Republika Srpska nije borba samo za interese srpskog naroda, već borba za demokratske i evropske vrijednosti, koja ima univerzalni karakter. On podsjeća da je evropska vrijednost sloboda građana, pravna država i mogućnost ljudi da kreiraju svoju sudbinu, a ne da o svemu odlučuje neko sa strane. Anđelković zaključuje da novi kurs SAD potvrđuje da ona shvata da je ono što radi Republika Srpska u skladu i sa ideološkim pravcem američkog predsjednika Donalda Trampa, ali i sa interesom stabilnosti u međunarodnim odnosima.

AMERIČKI STAV

Posebnu težinu cijeloj priči daju i poruke koje u posljednjih nekoliko sedmica i mjeseci stižu iz Vašingtona. Na nedavnoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o BiH predstavnica SAD Tami Brus poručila je da naredni visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti na domaće političare i institucije.

Ona je naglasila da se u BiH bliži kraj međunarodnom tutorstvu i da je jedna faza u BiH završena. Brusova je navela i da SAD imaju određene kandidate ukoliko bude potrebno imenovanje novog visokog predstavnika, ali je istovremeno poručila da njegova uloga mora biti tranziciona, s ciljem predaje pune političke odgovornosti domaćim liderima.

Iz Vašingtona se sve češće šalju poruke da Amerika više ne želi da učestvuje u pravljenju država i nacija. To potvrđuje i nedavni dokument Stejt departmenta upućen Kongresu SAD, u kojem je istaknuto da Vašington više ne vidi svoju ulogu u izgradnji tuđih država i političkih sistema.

Pavić smatra da je upravo to suština promjena koje se trenutno dešavaju. Kako dodaje, i činjenica da je Šmit javno priznao da su ga Amerikanci pritisnuli da podnese ostavku dovoljno govori o promjeni politike Vašingtona.

INOSTRANE SUDIJE

Komentarišući situaciju u BiH i predloženu deklaraciju, advokat Branko Lukić ističe da je trenutna situacija odraz boljih odnosa Republike Srpske i Zapada, dodajući da se sve promijenilo kada su SAD odlučile da ukinu međunarodni aparthejd u BiH. Kako objašnjava Lukić, "posao nije završen poslije odlaska Šmita". Prema njegovom mišljenju, treba ukinuti sve Inckove i Šmitove zakone i odluke i sve nadležnosti moraju biti vraćene Republici Srpskoj.

Nekadašnji šef diplomatije SRJ Živadin Jovanović ocijenio je da bi ukidanje funkcije visokog predstavnika predstavljalo veliki iskorak i za BiH i za međunarodnu zajednicu. On smatra da bi odluke Kristijana Šmita trebalo proglasiti ništavnim, jer je, kako kaže, osnov njegovog djelovanja bio suprotan Dejtonskom sporazumu i odlukama Savjeta bezbjednosti UN.

Istovremeno je ukazao i na pitanje inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH, ocjenjujući da njihovo prisustvo predstavlja presedan u modernoj Evropi.

Prema njegovom mišljenju, inostranim sudijama nije mjesto u ustavnom i pravosudnom sistemu BiH te da sudbina BiH mora biti isključivo u rukama naroda i institucija definisanih Dejtonskim mirovnim sporazumom.

On smatra da bi otvaranje ovih pitanja moglo dovesti i do vraćanja brojnih ustavnih nadležnosti koje su Srpskoj tokom proteklog perioda oduzimane.

POSLjEDNjI TRZAJI

Ono što je proteklih dana dodatno privuklo pažnju javnosti, ali i ukazalo na to da se pojedini evropski centri moći neće olako odreći kontrole nad BiH, jeste autorski tekst dvojice bivših visokih predstavnika u BiH, Karla Bilta i Volfganga Petriča, koji su u njemu pozvali na ukidanje OHR-a, da bi BiH bio otvoren novi put - evropskih integracija.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik upozorava da se iza poruka Bilta i Petriča krije veoma opasna teza kojom ovaj dvojac sugeriše Evropskoj uniji da kroz proces pristupanja treba da završi poslove na unitarizaciji BiH koje Kristijan Šmit nije stigao da obavi. Prema riječima Dodika, kada Bilt i Petrič kažu da su potrebne efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje mogućnosti blokada, onda vjerovatno misle na umanjivanje ustavne pozicije Republike Srpske, njenih nadležnosti i prava veta.

Smatra da se iza formalnog poziva Bilta i Petriča na zatvaranje OHR-a krije pokušaj da se isti politički ciljevi nastave drugim sredstvima, odnosno kroz proces evropskih integracija i uslovljavanja iz Brisela. Kako je naveo, Republika Srpska neće nasjesti na ovakve i slične podvale dvojice, kako ih je nazvao, propalih političara. Prijedlog da se pitanje imovine Republike Srpske pretvori u odgovarajuće poglavlje pristupnog procesa, prema riječima Dodika, automatski bi zatvorio sve pregovore BiH i Evropske unije.

Slično mišljenje dijeli i ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ, koji smatra da se radi o pokušaju postavljanja kukavičjeg jajeta iz Brisela. Kako kaže dvojica bivših visokih predstavnika veoma opasno su postavila tezu da bi pitanje imovine, za koje je Republika Srpska jasno rekla da o njemu nema rasprave, trebalo prenijeti na polje evropskih integracija, kao i da u novom pristupu ne smije postojati pravo Srba u BiH na veto.

- Bilt i Petrič su shvatili da su bonska ovlašćenja presušila i da kroz uslovljavanje za pristup Evropskoj uniji žele da nastave tamo gdje je Šmit stao. To neće proći - poručio je Vranješ.

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, na dvodnevnom sastanku zakazanom za 3. i 4. jun, trebalo bi da imenuje novog visokog predstavnika, za koga mnogi smatraju da bi mogao biti i posljednji.

 

Neuspjeli projekat

Heritidž fondacija, jedan od najuticajnijih konzervativnih istraživačkih centara u SAD, u svojim analizama o BiH ocjenjuje da je riječ o primjeru neuspjelog zapadnog projekta izgradnje države. Posebno se problematizuje uloga Kancelarije visokog predstavnika (OHR), koja je, prema ocjenama Heritidž fondacije, od privremenog mehanizma za implementaciju mira prerasla u trajni oblik međunarodnog političkog nadzora. Istaknuto je da ovlašćenja visokog predstavnika, uključujući nametanje zakona i smjene izabranih zvaničnika, odstupaju od demokratskih principa i slabe domaću političku odgovornost. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.