Prijedlog Prostornog plana RS

Plan, koji je "tehnički ustav" Republike Srpske, usklađen sa velikim razvojnim planovima i projektima koje ima sadašnja republička Vlada

REPUBLIKA Srpska trebalo bi, prema najavama nadležnih, da za dva mjeseca dobije Prostorni plan do 2015. godine, odnosno strateški dokument kojim se utvrđuju osnovni ciljevi, pravci i instrumenti razvoja. Prostornim planom usmjerava se razvoj djelatnosti na teritoriji Republike, utvrđuju se osnovna namjena prostora, sistem i mreža naselja, kao i privredna i društvena infrastruktura od republičkog značaja, ali i područja koncentracije privrednih djelatnosti i kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, i druga posebna područja. Savjet za dovršenje Prostornog plana Republike Srpske utvrdio je u četvrtak Prijedlog prostornog plana do 2015. godine, i ovaj strateški dokument upućen je republičkoj Vladi u redovnu proceduru. Usvajanje plana jedan je od uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, a Srpska je jedini dio bivše Jugoslavije koji je pred njegovim usvajanjem. Prostorni planovi Srpske, Federacije BiH i distrikta Brčko predstavljaće prostorni plan BiH. U Prostornom planu Republike Srpske data je ocjena stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora Srpske, gdje je navedeno da su prirodni resursi u vremenu od 1991. do 2005. godine pretrpjeli određene promjene, ali da je zbog nedostatka podataka teško reći u kojoj mjeri. - Kada je riječ o tehničkoj infrastrukturi višeg nivoa, posebno u oblasti telekomunikacija, došlo je do poboljšanja u odnosu na prijeratni period. Poboljšalo se i stanje u oblasti zaštite životne sredine, ali i dalje postoje brojni problemi - piše u ocjeni. Predsjednik Savjeta i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Fatima Fetibegović izjavila je poslije sjednice Savjeta da je plan, koji je "tehnički ustav" Republike Srpske, usklađen sa velikim razvojnim planovima i projektima koje ima sadašnja Vlada. - U Prostorni plan smo unijeli nove planirane infrastrukturne objekte, nove objekte iz oblasti energetike, nove projekte koji će značajno uticati na planiranje i korišćenje prostora. Prijedlogom plana definisana su nova zaštićena područja na osnovu obaveza prema evropskim direktivama u oblasti zaštite životne sredine - istakla je Fetibegovićeva. U Prijedlogu plana navedeno je da bi privredni razvoj Republike Srpske trebalo da se zasniva na šest najvažnijih privrednih grana: industriji, energetici, poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i ugostiteljstvu. - Industrija bi trebalo da bude zamajac razvoja Srpske i privredna grana sa najvećim brojem zaposlenih. Jedan od osnovnih stubova razvoja Republike u budućem periodu biće energetika, koja će se zasnivati na značajnim energetskim potencijalima Srpske, a to su hidropotencijali, ugalj i alternativni energetski izvori - piše u Prijedlogu. Rukovodilac tima za izradu Prostornog plana Branko Bojović rekao je da su u prijedlogu date dvije "osovine razvoja", jer se u okviru prostora Srpske izdvajaju dvije osnovne cjeline. - To su posavska osovina razvoja, koja je već aktivirana, i zapadnodrinska, na kojoj treba dosta raditi, jer su u pitanju područja zahvaćena depopulacijom. Iz dvije glavne osovine izvlači se čitav niz drugih osovina. U pitanju je veoma kompleksan posao, jer postoji veoma mnogo elemenata koji se međusobno prepliću, a to su, između ostalog, koncentracija stanovništva, već izrađena infrastruktura i ostvaren privredni razvoj, potencijali za dalji razvoj i tako dalje - naglasio je Bojović. Direktor Urbanističkog zavoda Republike Srpske i jedan od rukovodilaca radnog tima za izradu Prostornog plana Dalibor Bjelica naglasio je da je u planu poseban akcenat stavljen na nerazvijene opštine. - Posebna pažnja u budućem prostornom razvoju Srpske trebalo bi da se posveti razvoju izrazito nerazvijenih područja, da bi se sadašnje stanovništvo zadržalo na tim područjima. To zahtijeva dodatno angažovanje vlasti u investiranju u tehničku i društvenu infrastrukturu - stoji u Prijedlogu plana. Dodato je da će se na taj način stvoriti uslovi za ulaganje u prerađivačke industrijske pogone zasnovane na prirodnim resursima, u poljoprivredu, šumarstvo, turističke kapacitete i alternativne energetske izvore. S. MILETIĆ VRIJEME Dalibor Bjelica istakao je da je posao na izradi plana počeo 2003. godine. - Najaktivnije se na njemu radilo 2004. i 2005. godine, kada smo imali i javnu raspravu i javni uvid u trajanju od tri mjeseca. Veoma je važno naglasiti to da smo se tokom izrade ovog strateškog dokumenta suočili sa problemima nedostatka postojeće informacione dokumentacije koja je neophodna za izradu jednog ovako bitnog dokumenta, tako da smo ovih nekoliko godina najviše vremena potrošili upravo na pronalaženju podataka koji su bitni za ovakav dokument - istakao je Bjelica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.