Presuda Župljaninu 27. marta

Hag - Tribunal u Hagu će 27. marta izreći presude bivšim visokim policijskim zvaničnicima RS, Miću Stanišiću i Stojanu Župljaninu, optuženima za zločine u BiH 1992.

Ratni ministar unutrašnjih poslova RS Stanišić i načelnik regionalne policije u Banjaluci, Župljanin, optuženi su za ubistva, progon, mučenje i istrebljenje Muslimana i Hrvata u BiH od aprila do decembra 1992.

U završnoj riječi, tužioci su, maja prošle godine, zatražili da sudije proglase krivim Stanišića i Župljanina i izreknu im kaznu doživotnog zatvora.

Odbrane su zatražile da oni budu oslobođeni, tvrdeći da njihova krivica nije bila dokazana tokom suđenja.

Tužiteljka Džoana Korner ocijenila je u završnoj riječi da je kazna doživotnog zatvora "jedino primjerena" za optužene koji su 1992. odlučili da "protivno svojoj dužnosti da zaštite građane" nesrpske nacionalnosti odlučili da učestvuju u progonu tih istih građana.

Stanišić i Župljanin bili su, kako je maja prošle godine naglasila tužiteljka, "potpuno posvećeni" udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Muslimana i Hrvata sa velikih djelova teritorije BiH, koji bi, po planu, ušli u novu srpsku državu.

Opisujući ubistvo oko 200 muslimanskih zarobljenika na prevoju Korićanske stijene na planini Vlašić, 21. avgusta 1992, tužiteljka je podvukla da taj zločin "objedinjava" sve druge navedene u optužnici zato što su žrtve su bili Muslimani iz sela u okolini Prijedora koje su srpske snage napale i osvojile, a mještane zatim zatvorile u logore u okolini grada.

Premda su bili odmah obavješteni o zločinu, Stanišić i Župljanin nisu učinili ništa da se počinioci uhapse i kazne, uprkos tome što su lako mogli saznati ko su oni, tvrdila je zastupnica optužbe.

Odbrane Stanišića i Zzupljanina tvrdile su, suprotno tužiocima, da krivica optuženih nije dokazana tokom suđenja, negirajući postojanje udruženog zločinačkog poduhvata za progon nesrba.

"Takav udruženi zločinački poduhvat nije postojao. Ako i jeste postojao, Stanišić nije bio član, nije imao svijest o njemu, niti ga je podržavao. Naprotiv, ako je taj poduhvat postojao, Stanišić je svojim postupcima ometao njegovo sprovođenje", rekao je branilac prvooptuženog Slobodan Zečević.

Slične argumente izložili su i Župljaninovi branioci Dragan Krgović i Aleksandar Aleksić.

Ne negirajući da su zločini iz optužnice počinjeni, obije odbrane su, međutim, sugerisale da su za njih odgovorni počinioci koji su bili pod komandom lokalnih kriznih štabova u opštinama poput Prijedora i da Stanišić i Župljanin nad njima nisu imali efektivnu kontrolu.

Nasuprot zastupnicima optužbe, odbrane su tvrdile da optuženi nisu bili na vreme obavještavani o zlodjelima i da su, kada bi za njih saznali, činili sve što su mogli da istraga bude sprovedena, a počinioci kažnjeni.

Suđenje Stanišiću i Župljaninu u Hagu počelo je 14. septembra 2009.

Stanišić se dobrovoljno predao Tribunalu u martu 2005, a do početka procesa i više puta tokom suđenja bio je na privremenoj slobodi u Srbiji.

Vlasti Srbije uhapsile su Župljanina u junu 2008. u Pančevu i izručile ga u Hag.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.