Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA, SARAJEVO - BiH ponovo samo korak dijeli od pada na "sivu listu" MANIVAL-a jer nisu ispunjeni zadaci među kojima je i onaj koji predviđa preciznija pravila na polju oduzimanja nelegalno stečene imovine, a jedan od razloga za to je i stav republičkih organa koji u određenim segmentima vide naznake prenosa nadležnosti na Sarajevo i svojevrsnu novu instituciju na nivou BiH.
MANIVAL je, naime, skraćeni naziv za Komitet eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera sprečavanja pranja novca i borbe protiv terorizma, a BiH je u februaru 2025. godine ušla u jednogodišnji period posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) - globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
Do toga je, kako je polovinom januara saopšteno i iz Delegacije EU u BiH, došlo usljed niza nedostataka na tom polju, a koje je utvrdio i MANIVAL u izvještaju iz decembra 2024. Ako, sudeći prema porukama iz Delegacije EU, ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istakao MANIVAL, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti BiH na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom.
To se popularno naziva "siva lista", a to bi imalo posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet BiH, a sve bi to uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama.
Od BiH je, naime, traženo usvajanje dva zakona na nivou BiH. Jedan je zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, a drugi o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje.
O ovome je još krajem prošle godine kratku izjavu dao ministar pravde BiH Davor Bunoza navodeći da će učiniti sve da BiH do 1. februara dobije zakon o agenciji za oduzimanje nelegalno stečene imovine iako, kako je istakao, članovi radne grupe ne dolaze na sastanke.
Do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" nismo dobili odgovore u vezi sa tim pitanjem iz resora, ali su detalje objelodanili u Ministarstvu pravde Republike Srpske.
Njihovi predstavnici, kako stoji u odgovoru za "Glas", učestvuju u izradi nacrta zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom od 2016. godine. Radnu grupu je prvi put formiralo Ministarstvo pravde BiH u aprilu 2016. godine, a u njenom sastavu bili su predstavnici Ministarstva pravde Srpske, republičkog MUP-a i Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske.
Radna grupa je ponovo uspostavljana 2018. i 2022, svaki put uz učešće predstavnika Srpske. Do sada je, kako navode u resoru pravde, održano osam sastanaka, a predstavnici Srpske su aktivno učestvovali u radu, uz dodatne unutrašnje sastanke, s ciljem usaglašavanja stavova i sprečavanja prenosa nadležnosti.
Iako konačan tekst zakona nije usvojen, načelno su usaglašeni pojedini ključni aspekti zakona.
- Usvajanje ovog zakona na nivou BiH traži se kao jedan od prioriteta koje je postavila Evropska komisija u postupku pripreme BiH za članstvo u EU i kao dio ispunjavanja standarda u oblasti finansijskih istraga, oduzimanja i upravljanja imovinom stečenom krivičnim djelom - istaknuto je u resoru pravde u Vladi Srpske.
Usvajanje zakona, tvrde, ne znači automatski osnivanje nove agencije na nivou BiH.
- Tokom rada radne grupe načelno je usaglašen stav da se ne formira novi organ ili agencija na nivou BiH za upravljanje oduzetom imovinom, već da se ti poslovi povjere postojećim agencijama u Srpskoj i FBiH. Ipak, postoje izražene namjere od strane Ministarstva pravde BiH, Tužilaštva BiH i predstavnika Evropske komisije da se zakonom propiše postojanje kancelarije za povrat imovine stečene krivičnim djelom (ARO), kao i kancelarije za oduzimanje i upravljanje imovinom na nivou BiH. Predstavnici Republike Srpske se tome protive, jer takva rješenja vide kao uvođenje novih institucija i mogući prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH, posebno u pogledu svojine i raspolaganja trajno oduzetom imovinom - rečeno je u Ministarstvu pravde Republike Srpske.
Na nivou BiH formirano je više od 70 raznih institucija, među kojima su agencije, kancelarije, direkcije, instituti, ministarstva i druge službe čiji rashodi na godišnjem nivou premašuju milijardu KM.
Iz Delegacije EU u BiH je, naime, poručeno da je BiH već ostvarila određene pomake u jačanju svog okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, uključujući usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je ujedno bio jedan od ključnih zakona na njenom evropskom putu.
- Potrebno je da nadležne institucije u BiH u narednim sedmicama hitno ulože dodatne napore, prije isteka jednogodišnjeg perioda posmatranja od strane FATF-a - upozoreno je polovinom mjeseca iz Delegacije EU u BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.