Pregovarač sa EU na švedskom stolu

BANjALUKA/SARAJEVO - U izbor glavnog pregovarača BiH treba uključiti sve političke aktere, jer rješavanje tog zadatka zahtijeva visok stepen konsenzusa i ne treba tretirati to pitanje kao jelo na švedskom stolu.

Stav je to analitičara u BiH o krizi nastaloj kada je riječ o uspostavljanju privremenog tijela koje bi trebalo da bude ključno u razgovorima sa Briselom u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji. Predstavnički dom parlamenta BiH prošle sedmice usvojio je odluku prema kojoj bi on trebalo da formira kancelariju i imenuje glavnog pregovarača BiH sa EU, što je po tumačenju struke kršenje zakona. Sa druge strane na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je po ocjeni većine nadležna za ovo pitanje, već dvije sedmice zaredom ne prolazi prijedlog predsjedavajuće te institucije Borjane Krišto o osnivanju kancelarije glavnog pregovarača sa EU zbog protivljenja ministara iz reda bošnjačkog naroda.

Analitičar Danijel Vidović iz Mostara navodi da je činjenica da se BiH nalazi u nekoj novoj situaciji kada je riječ o pregovaraču.

- Ta situacija zahtijeva visok stepen konsenzusa između svih političkih aktera, ne samo vladajućih, nego i opozicije. Međutim, kod nas se ne zna ko su vladajući, a ko opozicija. Tako da je sve ovo što se dešava posljedica raspada koalicije na nivou BiH, a da istovremeno novo partnerstvo nije formirano. Zbog toga se i nalazimo u jednom političkom rascjepu - kazao je "Glasu" Vidović.

Ako ne bude spremnosti na kompromis o ovom pitanju, Vidović smatra da bismo na rješavanje ovog problema mogli čekati i naredne izbore.

- Imamo trenutno jednu konfuznu situaciju kada je riječ o tom pitanju i vrlo je teško izaći iz začaranog kruga bez pomoći aktera iz međunarodne zajednice - poručio je Vidović.

Sa druge strane politikolog uz Banjaluke Mladen Bubonjić navodi da su svi akteri u BiH, bez obzira na to iz kojeg političkog i etničkog bloka dolaze, pokazali i dokazali da Ustav i zakon tretiraju kao švedski sto.

- Uzima se ono što odgovara, a odbacuje ono što im ne valja i ne odgovara. Jedan klasičan primjer može da bude i kada je u pitanju ustavno pravo, gdje vidimo da čak i profesori ustavnog prava iz Republike Srpske i FBiH imaju potpuno drugačije i dijametralno suprotstavljene stavove i tumačenja. Dakle, i samo to pitanje poštovanja ili nepoštovanja Ustava ili zakona u BiH ima, ne dvojako, nego višestruko tumačenje i gledanje - kazao je "Glasu" Bubonjić i dodao da je takvo tumačenje prisutno decenijama i BiH, kako sa političkog, tako i etničkog aspekta.

Tako je, navodi on, i sada sa glavnim pregovaračem.

- Riječ je o političkoj borbi iza koje se kriju lični, ali i interesi grupa te interesi entiteta i nacija u samoj državi. Ništa neuobičajeno nema ni u tom proizvoljnom tumačenju zakona i Ustava, kao ni u pitanju nadležnosti institucija na nivou BiH i onih sa nivoa entiteta. Na ovome sada možemo da vidimo šta nas čeka u budućnosti - zaključio je Bubonjić.

BiH nije goruće pitanje EU

Iz Brisela se ove sedmice moglo ponovo čuti da su uslovi da BiH efikasno započne pregovore o pristupanju EU usvajanje zakona o reformi pravosuđa te imenovanje glavnog pregovarača. Takođe, poručeno je i da bi pregovori sa BiH mogli otpočeti i do kraja godine ako ispuni ova dva uslova.

- Nije to ni kratak period ako bi bilo volje za dogovor i konsenzus, ali za sada to izostaje. Neke stvari su se promijenile na političkoj sceni, Amerikanci su redefinisali svoju ulogu. Kako će se to reflektovati na ulogu Evropske unije, na njen pristup, ostaje da se vidi. Evropska unija je poprilično troma u donošenju nekih krupnijih političkih odluka, a za njih nije goruće pitanje hoće li BiH otvoriti pregovore ili ne - poručio je Danijel Vidović.

Amidžić: Šta im znači?

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je da je u BiH jasno definisano čija je nadležnost izbor glavnog pregovarača sa EU, ali da predstavnici "trojke" taj proces pokušavaju da politizuju.

- Predstavnici "trojke" pokušavaju da iskoriste većinu koju imaju u Predstavničkom domu da bi preuzeli odluku o izboru glavnog pregovarača. Šta znači imenovati pregovarača ako nema prohodnost za zakone koji bi se trebali donositi na evropskom putu - istakao je Amidžić i dodao da Savjet ministara još nije ni počeo razgovor o konkretnom imenu glavnog pregovarača, već samo o formiranju kancelarije glavnog pregovarača, što je, kako je dodao, takođe postalo predmet političkih nesuglasica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.