Potraga prekinuta u Buća potoku, ali traže još novca

Istočno Sarajevo - Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović definitivno je prekinuo traženje posmrtnih ostataka nestalih pripadnika srpskog naroda na sarajevskoj deponiji u Buća potoku, a za sanaciju tog lokaliteta sada zahtijeva od Instituta za nestala lica BiH dodatnih pola miliona maraka.

Izjavio je to predsjednik Udruženja nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić navodeći da Salihović tih pola miliona traži sada, ali da će za sanaciju tražiti mnogo više u sljedećoj fazi zbog dovođenja deponije u prvobitno stanje. Istakao je da Udruženje neće dozvoliti sanaciju deponije sve dok proces traženja nestalih na toj lokaciji ne bude doveden do kraja, jer informacije kojima raspolažu potvrđuju da su tu zakopana tijela ubijenih Srba.

- Nećemo dozvoliti sanaciju deponije dok se sve ne ispita i ne provjere informacije i podaci koje mi imamo u vezi sa nestalim sarajevskim Srbima. To sam rekao i Salihoviću kad smo imali sastanak s njim. Ne može biti sanacije i dok se ne ispita otkud posmrtni ostaci Šefika Pecikoze na deponiji kad je on preminuo prirodnom smrću tokom rata u Psihijatrijskoj bolnici na Sokocu - kaže Mandić koji je i predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH.

Mandić pita zašto Salihović želi da izvrši sanaciju deponije kada se zna da su tu, poslije svirepih likvidacija, sakriveni posmrtni ostaci srpskih žrtava na dubini od 30 do 60 metara.

- Istraga na toj lokaciji i na Alipašinom polju bila je dodijeljena tužiocu Behaiji Krnjiću, ali on tu apsolutno ništa nije uradio - kaže Mandić.

Dodaje da Tužilaštvo Institutu uopšte ne podnosi izvještaj o utrošenim sredstvima zbog čega na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Instituta, zbog reakcije srpskih predstavnika, nije usvojen prijedlog odluke o raspodjeli sredstava za ekshumacije, identifikacije i čuvanje posmrtnih ostataka tužilaštvima.

- Tužilaštvo nikakav izvještaj nije podnijelo ni o potrošenoj enormno visokoj cifri od 1,2 miliona KM za pripremu, probno kopanje i ekshumaciju na sarajevskoj deponiji. Niko ne zna za šta je potrošen toliki novac. Da li je to moglo da bude potrošeno za rad jednog bagera Oružanih snaga i za to što "Gradsko groblje" iz Visokog ništa nije uradilo? To je zaista nevjerovatno - rekao je Mandić.

Probno kopanje i ekshumaciju na toj lokaciji prošle godine radile su firme "Kopko" i "Bajo" iz Istočnog Sarajeva kojima je isplaćeno 120.000 KM, iako su obavile posao vrijedan 280.000 KM.

Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na proslijeđena pitanja o traženju pola miliona KM za sanaciju deponije i o potrošenih 1,2 miliona za traženje nestalih. U Tužilaštvu su krajem aprila potvrdili da su u Buća potoku obustavljeni radovi na traženju i ekshumaciji posmrtnih ostataka nestalih sarajevskih Srba. Tada su rekli da se čeka stručni nalaz vještaka geodetske struke o bezbjednosti daljeg kopanja tvrdeći da je taj predmet i dalje otvoren.

Na sarajevskoj deponiji 18. oktobra prošle godine po naredbi Tužilaštva započeta je ekshumacija na novom lokalitetu nakon što je prethodna ekshumacija prekinuta 30. avgusta jer Tužilaštvo nije izmirilo obaveze prema firmama iz Istočnog Sarajeva, ali je i to zaustavljeno. Kopanja na deponiji su, tvrde porodice nestalih, namjerno rađena na pogrešnim mjestima i površinski kako tijela ne bi bila pronađena.

Na području Sarajeva traga se za još oko 250 Srba nestalih tokom rata u tom gradu.

Institut

Milan Mandić napominje da je iz procesa traženja nestalih isključen Institut za nestala lica BiH čime su prekršeni Zakon o nestalim licima i naredba Suda BiH.

- Prema tom zakonu, ekshumaciju vrši isključivo Institut pod patronatom postupajućeg tužioca - istakao je Mandić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.