Poslije preglasavanja u Predsjedništvu BiH Radmanović

Nebojša Radmanović obavio niz konsultacija sa pravnicima, a odluka o eventualnom stavljanju veta biće saopštena danas

PREDSJEDAVAJUĆI Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović mogao bi da zatraži zaštitu vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda nakon što su ga preglasali bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva Haris Silajdžić i Željko Komšić. Radmanović, koji nije podržao odluku o upućivanju zahtjeva Srbiji da "ispoštuje obaveze prema BiH koje proizilaze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida", još razmatra da li ova odluka pogađa srpski narod u BiH. Ovo je za "Glas Srpske" potvrdio savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH za informisanje Ćorđe Latinović. Prema njegovim riječima, Radmanović je tokom jučerašnjeg dana obavio niz konsultacija sa pravnicima, a odluka o eventualnom stavljanju veta biće saopštena danas. - Procedura usvajanja zapisnika sa sjednice Predsjedništva BiH traje tri dana i u tom periodu Radmanović ima mogućnost da pokrene mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda - istakao je Latinović i dodao da navedena odluka do tada neće stupiti na snagu. On je precizirao da je pitanje veta regulisano propisima i da bi član Predsjedništva, u slučaju posezanja za ovim pravom, trebao da obavijesti Narodnu skupštinu Srpske u roku od 70 časova, koja bi se o tome izjašnjavala. Poslije sjednice Predsjedništva BiH, na kojoj je usvojena navedena odluka, Radmanović je upozorio da je ona "protivna pravcima spoljne politike i da se može tumačiti kao mješanje u unutrašnje stvari druge, susjedne zemlje, te da može proizvesti štetne posljedice po odnose dvije države". - Ova odluka je nastavak jednostavnog tumačenja presude Međunarodnog suda pravde u Hagu. Predsjedništvo BiH nije nadležno za tumačenje presude, niti za izvršenje međunarodnih obaveza koje proizilaze iz presude po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, već je za to nadležan Savjet bezbjednosti UN-a - rekao je Radmanović u utorak. U odluci, na kojoj je insistirao Silajdžić, a u tome ga podržao Komšić, BiH zahtjeva da Srbija bez odlaganja uhapsi sve osobe optužene za zločin genocida koje se nalaze na njenom teritoriju i da ih isporuči Haškom tribunalu. Od Srbije se traži i da kazni sve ostale osobe koje su učestvovale u genocidu u BiH i koje su u nadležnosti Srbije. Ministarstvo spoljnih poslova BiH zaduženo je da, po hitnom postupku, ovaj zahtjev uputi Beogradu. Bivši srpski član Predsjedništva BiH Mirko Šarović izjavio je juče našem listu da za vrijeme njegovog mandata ovaj organ nijednu odluku nije donio preglasavanjem. Šarović je dodao da je sa druga dva člana Predsjedništva BiH Sulejmanom Tihićem i Draganom Čovićem "imao nepisan dogovor da na dnevni red ne iznose pitanja koja nisu pripremljena, kao i ona pitanja za koja nije bilo dogovora na konsultacijama". - Sve odluke na sjednicama tadašnjeg Predsjedništva BiH donošene su jednoglasno i nijedan član iz tog saziva nije iskoristio pravo na veto - kazao je Šarović. Ustavom BiH, precizirao je Šarović, regulisano je da se, u principu, odluke u Predsjedništvu BiH donose konsenzusom. - Ukoliko, međutim, dođe do preglasavanja, član Predsjedništva koji je preglasan ocjenjuje da li treba da iskoristi pravo veta. Odluka Predsjedništva, u tom slučaju, ne stupa na snagu sve dok se predviđena zakonska procedura ne završi, zaključio je Šarović. O načinu na koji su donošene odluke u Predsjedništvu BiH za vrijeme dok je srpski narod predstavljao Borislav Paravac nismo uspjeli saznati, jer bivši član Predsjedništva BiH, rekao nam je, o tome "ne bi pričao". M. RADETIĆ ŠTETNA ODLUKA Predsjednik Republike Srpske Milan Jelić najoštrije je osudio odluku Predsjedništva BiH, donesenu preglasavanjem, kojom se od Srbije traži da ispoštuje obaveze prema BiH, koje proizilaze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. - Odluke kojima se utvrđuje vođenje spoljne politike trebalo bi da se donose konsenzusom - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike Srpske. Jelić je istakao da je usvajanje ove odluke višestruko štetno, "jer se njome nastavlja praksa preglasavanja u Predsjedništvu BiH, što nije dobro za međusobne odnose konstitutivnih naroda u BiH". On je upozorio i da je odluka suprotna pravcima spoljne politike BiH i da može da šteti dobrosusjedskim odnosima BiH i Srbije. Istovremeno, Jelić naglašava da za tumačenje i izvršavanje odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu nije nadležno Predsjedništvo BiH, već Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.