Poskupljenje hljeba u Republici Srpskoj

S obzirom na rast cijena pšenice u svijetu, do poskupljenja hljeba trebalo bi da dođe u narednih 15, najkasnije mjesec dana, rekao Saša Trivić... U poređenju sa prošlom godinom, pšenica na tržištu poskupjela za više od sto odsto, podvukao Zoran Kos

POSKUPLjENjE hljeba u Republici Srpskoj je neminovno! Ostaju samo otvorena pitanja da li će vekna hljeba poskupjeti za 10 ili 20 odsto i kada će do toga doći. Imajući u vidu rast cijena žitarica na svjetskom tržištu, iz republičke Grupacije žitoprerađivača poručili su da će do poskupljenja pekarskih proizvoda u Srpskoj sigurno doći. Predsjedavajući ove grupacije Saša Trivić istakao je da bi, s obzirom na rast cijena pšenice u svijetu, do poskupljenja moglo odmah doći, ali da će se s tim, ipak, sačekati još neko vrijeme, dok se ne stabilizuje stanje na svjetskom tržištu pšenice. - Za petnaestak dana održaćemo sastanak, na kojem bi trebalo da utvrdimo novu cijenu hljeba. Samo čekamo da se stabilizuje cijena pšenice, kako bismo mogli da odlučimo da li će hljeb poskupjeti 10 ili 20 odsto - rekao je za naš list Trivić. Prema njegovim riječima, do poskupljenja hljeba trebalo bi da dođe u narednih 15, najkasnije mjesec dana. - Sirovine su toliko poskupjele, pa da bi žitoprerađivači mogli da opstanu, moraju povećati cijenu svojih proizvoda, jer niko ne može da radi sa gubitkom - objasnio je predsjedavajući Grupacije žitoprerađivača Republike Srpske. I predsjednik Odbora mlinske industrije Srpske Zoran Kos tvrdi da do poskupljenja brašna mora doći, s obzirom na to da je pšenica, u poređenju sa prošlom godinom, poskupjela za više od sto odsto. - Prošle godine cijena pšenice u Mađarskoj iznosila je oko 98 evra po toni, dok danas tona pšenice u toj zemlji košta više od 220 evra. Vlada Srbije privremeno je zabranila izvoz pšenice. Manju količinu ove žitarice uvezli smo iz Hrvatske, gdje je njena cijena dostigla 210 evra po toni. Zato su mlinari, jednostavno, morali da podignu i cijenu brašna - rekao je Kos. On je dodao da su suše i mnogo veća potrošnja od proizvodnje pšenice u svijetu glavni krivci za ovakvo, krajnje nestabilno stanje, na svjetskom tržištu pšenice. - Zalihe ove poljoprivredne kulture u svijetu su sve manje i manje. Mi smo spremni da otkupimo sav domaći tržni višak, ako ga, uopšte, ima - istakao je Zoran Kos. Međutim, za najavljeno poskupljenje hljeba, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske Vladimir Usorac okrivio je upravo mlinare. - Zašto mlinari prije dva mjeseca od nas nisu htjeli da kupuju pšenicu po cijeni od 300 maraka za tonu?! Sada moraju da je plaćaju po 450 maraka. Htjeli su da zarade na seljakovom radu i muci i sada svi ispaštamo - zapitao se Usorac. Njegove optužbe upućene mlinarima, republički Odbor mlinske industrije odbacio je kao neosnovane. - Najveći problem predstavlja činjenica da pšenice nema. Nije sporna cijena pšenice, već njene nedovoljne količine - odgovorio je predsjedavajući Odbora mlinske industrije Republike Srpske. I dok se proizvođači i prerađivači pšenice međusobno optužuju, jedno je sigurno - posljedice povećanja cijena hljeba najviše će na svojoj koži osjetiti penzioneri i socijalno ugroženi građani. - Ako bi vekna hljeba poskupjela na marku ili čak više, to bi predstavljalo dodatni udar na ionako loš penzionerski standard. Na mjesečnom nivou to je, ipak, značajno poskupljenje - naglasio je predsjednik Udruženja potrošača "Plava sfera" Ljubo Janjić. Kao mogući izlaz iz ove situacije Janjić je predložio smanjenje ili čak ukidanje poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice. Kakav je stav republičkog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o najavljenom poskupljenju hljeba, juče nismo uspjeli da saznamo. M. FILIPOVIĆ CIJENA Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske Vladimir Usorac smatra da Vlada Republike Srpske treba da utvrdi cijenu hljeba. - U slučaju nestanka pšenice na tržištu, potrebno je aktivirati robne rezerve - predložio je Usorac. SRBIJA Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Slobodan Milosavljević rekao je da nije sigurno da li će Vlada Srbije uspjeti da zabranom izvoza pšenice, kukuruza i još nekih poljoprivrednih kultura zaustavi rast cijena hljeba, mesa, šećera i drugih namirnica, ali da će - u svakom slučaju - pokušati, javila je Srna. - Naravno, nisam potpuno ubijeđen u to. Probaćemo koliko možemo da poskupljenja budu što je moguće manja. Trudićemo se da sistematskim mjerama utičemo na stabilizaciju cijena. Ne mislim da država treba da bude sudija na tržištu. Ova zabrana izvoza je privremena i vremenski je ograničena na tri mjeseca. Ali, na neki način, iznuđena je - dodao je Milosavljević. REPUBLIČKI SINDIKATI O POSLjEDICAMA LjETNE SUŠE SUBVENCIJE POLjOPRIVREDNICIMA VLADA Republike Srpske mora iz prihoda od poreza na dodatu vrijednost da obezbijedi subvencije za poljoprivrednike, kako bi im namirila veliku štetu koju je prouzrokovala ljetna suša, što kao krajnju posljedicu može da ima drastično poskupljenje svih životnih namirnica, prvenstveno hljeba. Ovo je za naš list izjavila predsjednik republičkog Saveza sindikata Ranka Mišić, naglasivši da "vjeruje da Vlada može da obezbijedi ove subvencije, jer su u prošlom mjesecu ostvareni neočekivano veliki prihodi od PDV-a". - Pored subvencija, Savez sindikata neće odustati od zahtjeva, upućenog Savjetu ministara BiH, o uvođenju nulte poreske stope na hranu, lijekove, udžbenike i štampu - istakla je Mišićeva. Ona je dodala da cijene žita na svjetskom tržištu svakodnevno rastu, što znači "da bi u svakom slučaju došlo do poskupljenja namirnica, čak i da prinos usjeva nije gotovo prepolovljen zbog suše". Ranka Mišić je napomenula da će republička Vlada, kroz uvođenje subvencija, prvenstveno zaštititi poljoprivrednike, ali i sve socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Predsjednik Sindikata poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Jovo Jovanović ocijenio je da su visoke ljetne temperature nanijele ogromnu štetu poljoprivrednim usjevima. On je podvukao da cijene hljebnog žita, koje otkupljuju mlinovi, nikada nisu bile više. - Seljacima se više isplati da pšenicu i kukuruz koriste kao stočnu hranu, nego da ih prodaju na tržištu. U ovom sindikatu nismo sigurni da PDV može da obezbijedi značajnije prihode, tako da više vjerujemo u novac koji bi Vlada Srpske izdvojila iz posebnih fondova i utrošila ga za sanaciju štete u poljoprivredi - zaključio je Jovanović. M. MILUNOVIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.