Poništavanje ugovora o zamjeni nekretnina mnogim građa

Postoji oko pet hiljada ugovora o zamjeni nekretnina koje su sklopili građani Republike Srpske i Hrvatske, a mnogi od njih su poništeni sudskim odlukama, i to uglavnom na štetu Srba iz Hrvatske

OSAMDESETOGODIŠNjI Janko Vojvodić, zajedno sa devet članova svoje porodice, 11. decembra, na osnovu odluke Osnovnog suda u Banjoj Luci treba da napusti kuću u banjolučkoj ulici Knjaza Miloša 71, koju je dobio u zamjenu za imovinu u Zadru. Ovaj sud je poništio ugovore o zamjeni nekretnina koje je Vojvodić 1995. godine sklopio sa Kajom Jakovljević u Zadru i Banjoj Luci. Iako moraju da se isele iz imovine u Banjoj Luci, Vojvodićima kuća u Zadru nije vraćena. Prema riječima predsjednika Udruženja građana "Zajedno do istine" Gorana Dražića, ovo nažalost, nije usamljen slučaj. U ovom udruženju navode da postoji oko pet hiljada ugovora o zamjeni nekretnina koje su sklopili građani Republike Srpske i Hrvatske, a mnogi od njih su poništeni sudskim odlukama, i to uglavnom na štetu Srba iz Hrvatske. Dražić je istakao da Udruženje godinama upozorava na ovaj problem, ali da za sada nema nikakvih pomaka u njegovom rješavanju. Podsjećamo, visoki predstavnik je svojevremeno donio propis kojim je, na neki način, stavio van snage sve ugovore o zamjeni nekretnina koji su potpisani od 1. aprila 1992. godine do kraja 1998. godine. Međutim, kasnije je donio novi propis kojim je dao dodatne uslove za raskid ugovora. Njime je raskid tih ugovora uslovljen odredbom prema kojoj "onaj ko traži raskid treba da dokaže da ugovor nije sklopljen slobodnom voljom". - Ipak, pojedine sudije u Srpskoj i dalje donose presude kojima se ugovori poništavaju samo na osnovu opštih ratnih okolnosti. Ugovore bi trebalo poništavati samo ako je jedna od ugovornih strana ugovor potpisala pod prisilom. Osim toga, trebalo bi da raskid ugovora može da traži samo onaj potpisnik koji je bio pripadnik manjinskog naroda u mjestu u kojem je ugovor potpisan. Naime, nemoguće je da, na primjer, Srbin u Rijeci ili Zadru prisili Hrvata da potpiše ugovor - istakao je Dražić. Dražić je naglasio da je najveći problem to što se ne vodi računa o tome da ljudi ne mogu da vrate imovinu u Hrvatskoj. Sudovi u Srpskoj nemaju nadležnost u Hrvatskoj, pa njihova presuda ne može da se tamo sprovede. - Tako, na primjer, Janko Vojvodić treba da izađe na ulicu iako ima sve dokaze da ne može da vrati imovinu koju je dao u zamjenu. Na taj se način presuda suda izvršava jednostrano, iako je zakonom propisano to da se imovina istovremeno treba vratiti i jednoj i drugoj strani, u slučaju poništenja ugovora - naglasio je Dražić. Janko Vojvodić pojasnio je da je poslije presude banjolučkog Osnovnog suda otišao u Zadar i podnio zahtjev tamošnjem Opštinskom sudu da bude uknjižen kao vlasnik kuće u Zadru. Rješenjem Opštinskog suda u Zadru njegov je zahtjev odbijen, a zadarski sud istovremeno donosi rješenje da se Kaja Jakovljević uknjiži kao vlasnik nekretnina u Banjoj Luci. Prema Vojvodićevim riječima, ona je tako uknjižena kao vlasnik obje kuće. - Predmet Janka Vojvodića trenutno je na Vrhovnom sudu Republike Srpske, kao i mnogi drugi slični predmeti. Vrhovni sud donio je više od 20 presuda kojima su ukinute presude nižih sudova u Srpskoj u ovakvim slučajevima, kao što je, na primjer, slučaj Boška Đajića. Nažalost, odluke osnovnih i okružnih sudova su izvršne, tako da su sprovedene, a to je dovelo do nesagledivih posljedica po naše članove koji su morali da izađu na ulicu - naglasio je Dražić. On smatra da ovi građani nisu obavljali nezakonite poslove i da niko nema prava da im oduzme imovinu koju su sticali cijelog života. - Ugovori o zamjeni nekretnina su ovjeravani u sudovima Republike Srpske, Federacije BiH i Hrvatske pa se ne može reći da su nezakoniti - smatra Dražić. Goran Dražić naglasio je da je nedopustivo to da se danas krše osnovna prava građana, kao što je pravo na dom i da taj problem treba što prije riješiti. S. MILETIĆ Sudska praksa Goran Dražić je istakao da vlasti u Republici Srpskoj ne smiju da utiču na rad sudova, ali da moraju da zaštite prava svojih građana na imovinu, na dom, koja su im garantovana domaćim zakonima i međunarodnim konvencijama. - Upoznali smo vlasti Srpske i BiH sa ovim problemom, odnosno načinom na koji se donose presude i postupkom njihovog izvršavanja. Tražimo da nadležna ministarstva i Narodna skupština Republike Srpske organizuju okrugli sto na koji bi pozvali stručnjake iz oblasti prava koji bi dali svoj sud o dosadašnjoj sudskoj praksi u ovakvim predmetima - naglasio je Dražić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.