Politika još koči milione od MMF-a

Sarajevo - Predstavnički dom Parlamenta BiH nije juče prihvatio da izmjene Zakona o akcizama i pratećih zakona, te prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama, koji su uslov za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), budu usvajani po hitnoj proceduri.

O tim zakonskim rješenjima poslanici će na narednoj sjednici raspravljati u skraćenoj proceduri, koja dozvoljava ulaganje amandmana. Ovakva odluka je uslijedila nakon što su poslanici odbili da se prvo izjasne o zaključcima poslanika SDA Šemsudina Mehmedovića i Sadika Ahmetovića čije su usvajanje postavili kao uslov da glasaju za set zakona. Mehmedović i Ahmetović su potom bili uzdržani pri glasanju za hitnu proceduru, dok je po 19 poslanika bilo za i protiv. Predsjedavajući Predstavničkog doma Šefik Džaferović iz SDA tražio je ponovno brojanje, a nakon što su rezultati glasanja potvrđeni, poslanici su izglasali da zakoni budu razmatrani u skraćenoj proceduri.

Sa sjednice su izostali poslanici SDP-a i SDA Mirsad Mešić i Safer Demirović. Federalni mediji tvrde da je izostanak Demirovića bojkot kojim diriguje Mirsad Kukić, koji kontroliše kadar SDA iz Tuzlanskog kantona.

Poslanik SNSD-a Dušanka Majkić rekla je nakon glasanja da je izvršen udar na BiH, oba njena entiteta i sva tri konstitutivna naroda.

- Nije u pitanju samo aranžman sa MMF-om nego i drugim finansijskim institucijama koje će otkazati saradnju sa BiH. Skraćena procedura za usvajanje zakona ne znači ništa, a zbog nje naši predstavnici neće moći obavijestiti MMF da smo ispunili uslove za nastavak aranžmana. Posljedice će svi uskoro osjetiti - rekla je Majkićeva.

Šefica Kluba poslanika SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da je ishod glasanja dobra vijest za građane.

- Njihovi džepovi ostaće sačuvani od onih koji neodgovorno upravljaju budžetima i koji kada im zafali para zavuku ruke u džepove građana - rekla je Pandurevićeva.

Šef Kluba poslanika SDA Amir Fazlić rekao je da su glasanjem u tešku situaciju dovedeni i država i poljoprivrednici i građani.

- Veća je šteta što zakoni nisu usvojeni a to se nije desilo zbog čistog populizma - rekao je Fazlić.

Mehmedović je kazao da nije bilo raspoloženja za usvajanje minimuma zaključaka kojima bi građani bili zaštićeni od novog talasa poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Salko Sokolović iz SDA, koji je glasao protiv obje procedure, kazao je da akcize nisu jedini izvor novca za izgradnju autoputeva i da njihova gradnja ne smije pasti na teret građana. Poslanik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović rekao je da je set zakona u proceduri već šest mjeseci i da postoji opravdana potreba za njihovo usvajanje.

Burnu raspravu poslanika izazvali su Mehmedovićevi i Ahmetovićevi zaključci kojima su zatražili da usljed rasta akciza ne dođe do povećanja cijene goriva i da vlade entiteta kontrolišu cjenovnike. Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mladen Bosić iz SDS-a rekao je da bi to značilo prenos nadležnosti jer Parlament obavezuje FBiH i RS da sprovode zaključke. Poslanik NDP-a Momčilo Novaković kazao je da je zaključke nemoguće realizovati zbog različitih nadležnosti.  Slične stavove iznijeli su i poslanici SDP-a i SBB-a.

Set zakona već jednom je blokiran u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Predstavnici vlasti u BiH obavezali su se u pismu namjere MMF-u, koji ovih dana treba razmatrati nastavak aranžmana sa BiH, da će Parlament BiH do kraja septembra 2016. godine odobriti povećanje akcize na gorivo za 15 feninga po litru. Deset feninga od tog povećanja planirano je za izgradnju autoputeva, a pet za puteve.

Ruski dug

Poslanici su dali saglasnost za ratifikaciju sporazuma na osnovu kojeg će Ruska Federacija isplatiti BiH 125 miliona dolara.

Sporazum između Savjeta ministara BiH i Vlade Ruske Federacije o regulisanju obaveza bivšeg SSSR-a u vezi sa robnom razmjenom potpisan je 21. marta, a poslije Parlamenta još jednom treba da ga potvrdi Predsjedništvo BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.