Željka Cvijanović u NSRS o odluci Bećirovića: Išlo se „na mišiće“

BANjALUKA – Odlukom bošnjačkog člana Predsjednišptva BiH Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, išlo se na “mišiće” potpuno zanemarujući važnost i osjetljivost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka.

Istakla je ovo  srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u uvodnoj riječi u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

U  Banjaluci je počela 40. posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se poslanici izjasniti o vetu srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović na odluku predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Cvijanovićeva je podvukla da je destruktivna po vitalne interese Republike Srpske odluka o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika za koju su glasali članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, a protiv koje je ona glasala.

Željka Cvijanović je istakla da nijedan zahtjev nije ispoštovan.

- Dakle sve je bilo mimo procedura. Sa lošom namjerom uz prijetnje prema potčinjenim službenicima, praktično iza leđa kabineta srpskog člana Predsjedništva i uz potpuno ignorisanje naših zahtjeva, uz isforsiranu neustavnu i protivposlovničku proceduru, stavljen je potpis na ovu spornu odluku i poslana je 3. februara 2026. na objavu u Službeni glasnik BiH u kom je na kraju i objavljena 20. februara 2026. godine, odnosno u broju 13/26 Službenog glasnika BiH - istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da treba reći i da je na samoj sjednici najavljeno da će se predsjedavajući Komšić obratiti OHR-u prije nastavka procedure i daljeg tretmana ovog pitanja, ali je sporna odluka prvo držana nepotpisana, a potom potpisana, pa konačno i objavljena u Službenom glasniku BiH.

- Dakle, sve je bilo manipulativnog karaktera od konsultacija i radne grupe kako bi se tobože iznašlo rješenje, potom nedovršeni čin izglasavanja, zatim oglušavanje da se ide u drugi krug glasanja, a potom i potpis i objava, umjesto nastavka glasanja. Na 30. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 29. juna 2026. godine, povodom razmatranja tačke dnevnog reda “Prijedlog Odluke o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika”, Bećirović i Komšić su glasali za usvajanje Prijedloga Odluke o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, dok sam ja glasala protiv ove Odluke, jer smatram da je ista destruktivna po vitalne interese Republike Srpske - navela je Cvijanovićeva.

Ističe da se odlučila da koristi pravo koje joj je dodijeljeno Ustavom BiH i da pokrene mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa jer smatra da postoji štetan i destruktivan uticaj po interese Republike Srpske i srpskog naroda s obzirom na način kako je odluka donesena – preglasavanjem, kao i na osjetljivnost materije koju ona tretira.

Poslanici će razmatrati Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske po kojoj je odluka Predsjedništva BiH o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika usvojena bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva BiH 29. juna veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske.

Željka Cvijanović uložila je veto na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koju je proglasila destruktivnom po vitalni nacionalni interes Republike Srpske nakon što je izglasana na sjednici Predsjedništva bez kvoruma.

Ona je istakla da će glavnu riječ o ovoj odluci dati Narodna skupština Republike Srpske, te navela da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je predložio ovu odluku, sproveo bezakonje.

Podsjetila je da je Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva BiH može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes sa teritorije sa koje je izabran.

- Odlučila sam se da koristim pravo koje mi je dodijeljeno Ustavom BiH i da pokrenem mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa jer smatram da postoji štetan i destruktivan uticaj po interese Republike Srpske i srpskog naroda s obzirom na način kako je odluka donesena – preglasavanjem, kao i na osjetljivnost materije koju ona tretira - istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva navodi da polazni argument tumačenju predmetnog prijedloga odluke kao akta koji zadire u međunarodnopravni i spoljnopolitički domen, referiše na činjenicu da je njegova pravna osnova sadržana u Aneksu osam Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao međunarodnog ugorovnog akta.

- Takođe, od ključnog značaja je i činjenica da se ovakvom odlukom predviđa imenovanje međunarodnih članova Komisije, koje predlaže generalni direktor UNESKO - rekla je Cvijanovićeva.

Nadasve, ističe ona, sama okolnost da se odlučuje o stranim licima koja predlaže međunarodna organizacija, u konkretnom slučaju UNESKO, potvrđuje da se radi o pitanju spoljnopolitičke prirode, zbog čega je bilo neophodno postupati uz puno poštovanje ustavnih nadležnosti svih članova Predsjedništva BiH.

Istovremeno, ukazala je Cvijanovićeva, praksa u vezi sa sastavom i radom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika duže od dvije decenije bila je zasnovana na postepenom prenošenju odgovornosti na domaće institucije.

- Vraćanje na model međunarodnog intervencionizma u ovoj sferi nakon više od 25 godina predstavlja ozbiljan institucionalni korak unazad i stvara okvir da se sva važna pokretna i nepokretna imovina, prije svega Srpske pravoslavne crkve, proglašava nacionalnim spomenikom i nakon toga preglasavanjem srpskog člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika daje na raspolaganje institucijama sa sjedištem u Sarajevu i predstavlja kao istorijsko i kulturno nasleđe onih kojima ta baština ne pripada- istakla je Cvijanovićeva. 

Ako Narodna skupština u skladu sa odredbama Ustava BiH dvotrećinskom većinom od 56 poslanika podrži veto srpskog člana Predsjedništva BiH, osporena odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu.
Ovaj ustavni mehanizam omogućava Republici Srpskoj da poništi odluke donesene preglasavanjem u Sarajevu koje su proglašene destruktivnim po njen vitalni nacionalni interes. 

Komisija od 2020. zloupotrebljava svoj status

Željka Cvijanović istakla je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status, proistekao iz međunarodnog mirovnog sporazuma, kao i svoje ovlaštenje da donosi sopstvena pravila i propise.

Cnvijanovićeva je dala osvrt na istorijat same Komisije i njeno djelovanje.

- Nezavisna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uspostavljena na osnovu Aneksa osam Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH sa mandatom da odlučuje o peticijama za proglašenje dobara koja imaju kulturnu, istorijsku, vjersku ili etničku važnosti, za nacionalni spomenik prema članu četiri Aneksa osam - rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su tokom prvih pet godina rada Komisije, od 1996. do 2001, dva međunarodna eksperta, koje je imenovao generalni direktor Uneska, učestvovala u radu privremene Komisije doprinoseći proglašenju određenih dobara nacionalnim spomenicima, u potpunosti u skladu sa Aneksom osam i međunarodnim standardima zaštite kulturnog nasljeđa.

- Član devet Aneksa osam predvidio je mogućnost da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nastavi svoj rad i nakon inicijalnog petogodišnjeg perioda kroz odgovarajući institucionalni okvir unutar BiH, ukoliko bi se pokazalo da njen mandat i nadležnosti nisu u potpunosti izvršeni - navela je Cvijanovićeva.

Aneks osam, ukazala je Cvijanovićeva, propisuje da bi u slučaju takvog institucionalnog transfera Komisija nastavila da funkcioniše u skladu sa mandatom, funkcijama, principima i procedurama utvrđenim tim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok bi njene članove imenovalo Predsjedništvo BiH.

Ona je podsjetila da je Predsjedništvo BiH, crpeći ovlaštenja iz člana osam Aneksa osam, donijelo četiri odluke o Komisiji.

- Nakon 2001. godine, kada je donesena prva odluka Predsjedništva o Komisiji, međunarodni eksperti više nisu imenovani od Uneska i od tada članove Komisije isključivo imenuje Predsjedništvo, u skladu sa odredbama Aneksa osam Dejtonskog mirovnog sporazuma - rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da je prenos nadležnosti sa međunarodne zajednice i Uneska na domaće institucije vlasti izvršen 2001. godine.

- Nakon više od 20 godina rada, Komisija je u velikoj mjeri prevazišla svoju prvobitnu svrhu. Postalo je jasno da je početna svrha privremene Komisije u značajnoj mjeri ostvarena, budući da više ne postoji opasnost od oružanog sukoba koji bi ugrožavao spomenike - rekla je Cvijanovićeva.

Kako bi "opstala", Cvijanovićeva je ukazala da je Komisija od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status proistekao iz međunarodnog mirovnog sporazuma, kao i svoje ovlaštenje da donosi sopstvena pravila i propise, te je jednostrano nastojala da proširi svoj mandat izvan okvira člana četiri Aneksa osam.

Navela je da su problemi posebno došli do izražaja od 2020. godine, naročito na području FBiH.

- Mehanizmi koji su prvobitno bili uspostavljeni radi zaštite dobara od uništenja tokom ratnih dejstava - transformisani su u instrumente za kontrolu procesa gradnje, prostornog planiranja i investicionih aktivnosti u FBiH - upozorila je Cvijanovićeva.

Napomenula je da su mehanizmi Komisije, predviđeni za zaustavljanje neprimjerenih intervencija na nacionalnim spomenicima, zloupotrebljeni i koriste se kao mehanizam zaustavljanja intervencija i kontrole građenja i izrade planske i tehničke dokumentacije u građenju i prostornom planiranju u Sarajevu i u Mostaru već više od pet godina.

Ona je dodala i da su posljednjih pet godina obilježeni pokušaji da se ti mehanizmi prenesu i u Republiku Srpsku, kroz donošenje odluka o "zaštiti kulturnih područja" i "kulturnih pejzaža" koja bi se imala kontrolisati preko Komisije.

- U takvim okolnostima i s namjerom zloupotrebe, konsenzus glasova članova Komisije je očito postao smetnja te se krenulo u aktivnosti preglasavanja, i to ne s namjerom zaštite kulturnog nasljeđa, već u pravcu kontrole imovine, a konačno i oduzimanja imovine - istakla je Cvijanovićeva. 

Deklaracija o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH

U okviru ove sjednice, čiji je dnevni red usvojen, po hitnom postupku biće razmatran Prijedlog odluke o usvajanju Deklaracije o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH.

Ovom deklaracijom se stremi vraćanju dejtonskih nadležnosti Srpskoj, kao i poništavanju niza nametnutih odluka visokih predstavnika.

Deklaracija je prijedlog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića u skladu sa inicijativom Asocijacije "Stvaraoci Srpske" i BORS-a.

Sjednici prisustvuju srpski član Predsjedništa BiH Željka Cvijanović i drugi funkcioneri Srpske.

Nakon ove biće održana 39. posebna sjednica.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.