Pejo Gašparević, novinar i politički analitičar: BiH može opstati samo na tronošcu

BANjALUKA - Građansko uređenje BiH, onako kako ga prezentuju bošnjačke političke elite, značilo bi političku eliminaciju etničkog principa, a to znači da nema više BiH kao srpske, hrvatske i bošnjačke. To je otiranje istorijske supstance, micanje sa istorijske scene BiH onakve kakvu smo je do sada poznavali.

Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” novinar i politički analitičar Pejo Gašparević komentarišući aktuelnu političku situaciju u BiH u svjetlu nedavno usvojene rezolucije u Evropskom parlamentu, a gdje se ne pominje konstitutivnost naroda, već pojam “građani BiH”.

- Nemoguća je politička stabilnost u BiH ukoliko bi se na bilo koji način zapostavio bilo koji od tri konstitutivna naroda i građani koji se osjećaju tako. Dakle, treba uzeti u obzir sve, a ne samo ono što mi paše, a eliminisati ono što mi ne odgovara. BiH institucionalnu stabilnost može graditi na međusobnom uvažavanju, toleranciji i kompromisu i to mora biti stvar dogovora – rekao je Gašparević.

GLAS: U Sarajevu je ova rezolucija dočekana sa oduševljenjem, a bilo je ocjena da je ovo poraz hrvatske diplomatije. Kakav je Vaš komentar na takve reakcije?

GAŠPAREVIĆ: Čini mi se da je to malo presnažna reakcija, jer radi se o jednoj u nizu rezolucija koje Evropski parlament donosi. Treba podsjetiti da je EP prije nekoliko godina imao i rezoluciju u kojoj se zagovara federalizam, a to je u Sarajevu dočekano sa negodovanjem, ali nju više niko ne pominje. EP je imao dvije rezolucije o potrebi kažnjavanja i obilježavanja komunističkih zločina, pa to takođe niko ne pominje. Dakle, može se lako dogoditi da i ova rezolucija bude jedan od onih dokumenata o kojem će se za godinu ili dvije slabo govoriti ili će na neki način pasti u zaborav. Rekao bih prije svega, da je ovo rezolucija kušnje, da se vidi kako će političke elite u BiH, ali i u susjednim zemljama reagovati na takvu jednu ponudu, u kojoj se ne pominju konstitutivni narodi u BiH

GLAS: Ovo je jedna od rijetkih situacija gdje su se Milanović i Plenković slagali. Je li to zbog dodvoravanja biračima u BiH ili je to zaista državna platforma Hrvatske?

GAŠPAREVIĆ: Rekao bih prije svega da podudarna stajališta dvojice čelnih državnika u vezi BiH i Hrvata u BiH govori prije svega o ozbiljnosti Republike Hrvatske. Ozbiljne države imaju ozbiljnu vanjsku politiku, bez obzira ne unutrašnja politička nesuglasja. Ozbiljne države prema vani nastupaju jednim glasom.

GLAS: Da li pitanje BiH može biti tačka pomirenja u srpsko-hrvatskim odnosima?

GAŠPAREVIĆ: Treba biti oprezan. Postoje odnosi Hrvatske i Srbije, to su međudržavni odnosi. Međutim postoje srpsko-hrvatski odnosi koji nadilaze odnose dvije države i na neki način se prelijevaju na BiH. Ako govorimo o međudržavnim odnosima, to je duga i složena priča, opterećena dešavanjima iz devedesetih godina. Ali, ako govorimo o srpsko-hrvatskim odnosima, tu dolazimo na teren BiH i sigurno je da i srpski i hrvatski političari treba da traže modele kako sarađivati, kako izaći iz političke zamke. Ali treba dodati, srpske i hrvatske političke elite ne mogu same riješiti problem BiH, u to moraju biti uključeni i Bošnjaci. Dakle, samo tronožac gradi BiH.

Dejtonski sporazum

GLAS: Mislite li da je dogovor moguć bez međunarodne zajednice?

GAŠPAREVIĆ: Sumnjam da se to može učiniti bez patronata međunarodne zajednice. I Dejtonski sporazum je skrojen iz vana, nisu to učinile domaće elite. Sile, prije svega SAD, neće tek tako lako dati da se melje Dejtonski sporazum.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.