Oprez, neko nas posmatra!

Špijunaža je jedna od najstarijih političkih i vojnih "vještina". Špijunske operacije postoje još od antičkih vremena, a puni zamah dostigle su tokom "hladnog rata". Danas živimo u vremenu u kome privatnost gotovo da i ne postoji

Neki bi mogli reći da je sve samo stvar američkih akcionih filmova, ali činjenice govore drugo - na hiljade špijuna širom svijeta svakodnevno obavljaju svoj posao, a da ni najuži članovi njihove porodice nemaju pojma kako zarađuju za život. Šta je to politička, vojna, industrijska, a šta sportska špijunaža? Kako se regrutuju špijuni? Šta se to promijenilo u svijetu špijunaže od antičkog doba do danas? Odgovore na ova pitanja mnogi su pronašli u holivudskim filmovima, u kojima su priče o špijunima i njihovom spasavanju svijeta dovedene do savršenstva. Ipak, stvarni špijuni nisu ni blizu tako zgodni i sposobni kao Džejms Bond, ali su svakako mnogobrojni i tu negdje među nama. Gotovo da ne postoji država koja nema obavještajnu službu - CIA, KGB, MOSAD, MI5... neke su od najpoznatijih obavještajnih agencija današnjice. Špijunaža je jedna od najstarijih i najbolje dokumentovanih političkih i vojnih "vještina". Uporedo sa nastajanjem i širenjem velikih antičkih civilizacija, nastajale su i institucije i obučavali se pojedinci čiji je glavni zadatak bio očuvanje vladajućih režima. Zadatak obavještajnijih službi, od tada pa do danas, potpuno je isti - prikupljanje, analiza i distribucija strateški bitnih informacija. Još su egipatski faraoni angažovali agente na otkrivanju nelojalnih podanika, a svoje špijunske aktivnosti su usmjeravali i na otkrivanje političke i vojne moći svojih neprijatelja. Egipatski, rimski i grčki vladari angažovali su uglavnom pismene špijune, pa je primjena pisanih poruka dovela do razvoja kodova, "nevidljivog" mastila i još mnogih špijunskih trikova koji se koriste i danas, u modernoj eri špijunaže. Najpoznatiji slučaj špijunaže u Starom Rimu povezan je sa ubistvom Gaja Julija Cezara. Istoričari do danas nisu uspjeli da otkriju detalje o ubistvu, ali pisani dokumenti potvrđuju da su obavještajne službe znale za zavjeru i da su čak došle do imena glavnih zavjerenika. Cezar je informacije, do kojih su došli njegovi obavještajci, ignorisao. Nova era špijunaže započinje 1838. godine kada je pronađen dagerotip, naprava koja trajno zadržava sliku stvorenu uticajem svjetlosti na hemijski priređenoj metalnoj ploči ili, prostim jezikom rečeno, kada je pronađena fotografija. Iako je na široku upotrebu u svijetu špijunaže čekala četrdesetak godina, fotografija je agentima obavještajnih službi otvorila vrata jednog novog svijeta. Fotografisanje osoba koje se prate, dokumenata, vojnih ciljeva, tajnih sastanaka omogućilo je vrtoglavi napredak "špijunskog zanata", a agentima obavještajnih službi uveliko olakšalo posao. Tehnološki napredak u sredstvima transporta i komunikacije u potpunosti je izmijenio špijunske operacije. MOSAD-ov trofej Semjuel Mors je 1844. godine poslao prvu telegrafsku poruku, a značaj ovog otkrića, koje je omogućilo slanje i primanje poruka u veoma kratkom roku, među prvima su shvatile obavještajne službe. Ipak, špijunske operacije dostigle su puni zamah tokom "hladnog rata". Vojska agenata sa američke i sovjetske strane je radila na ostvarivanju ciljeva svojih političkih vođa, do kojih se nerijetko dolazilo ubistvima. U bitku CIA-e i KGB-a bile su umiješane i obavještajne agencije drugih zemalja, pa je tako izraelska obavještajna služba MOSAD 1956. godine došla do kopije govora Nikite Hruščova spremljenog za 20. kongres Komunističke partije. Izraelci su kopiju govora, u kome se govori o zločinima počinjenim za vrijeme Staljinove diktature, proslijedili Centralnoj američkoj obavještajnoj agenciji koja je emitovala govor u zemljama izvan čelične zavjese. Ubrzo poslije toga došlo je do previranja u istočnom bloku, što je dovelo do ustanaka u Poljskoj i Mađarskoj krajem 1956. godine. Tokom "hladnog rata" američke obavještajne službe su konstantno preuveličavale sovjetsku raketnu moć, zbog čega je pedesetih i šezdesetih godina dolazilo do velikih izdvajanja iz američkog budžeta za razvijanje vojnih programa. Ipak, CIA nije uspjela da predvidi neke od najvažnijih sukoba na planeti, pa su tako njihovi obavještajci potpuno zakazali u predviđanju sukoba između Južne i Sjeverne Koreje i ulazak Kine u Korejski rat. Zbog ovog debakla CIA-e osnovana je Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA). Najpoznatiji dvostruki agent iz perioda "hladnog rata" je britanski komunista Kim Filbi, najopasnija "krtica" u istoriji zapadne špijunaže. Filbi je od 1949. godine bio glavni oficir za vezu između američkih i britanskih obavještajnih službi, a sve informacije do kojih je dolazio prosljeđivao je Rusima. Amerikancima je trebalo nekoliko godina da otkriju da u svojim redovima imaju dvostrukog agenta, a kada im je to pošlo za rukom, nisu mogli da učine ništa jer je Filbi prebjegao u Sovjetski Savez gdje se pridružio KGB-u. Špijunaža se naziva i "nevidljivim frontom" hladnog rata, a njena istorija - istorija ubistava, dezinformacija i paranoje tek danas izbija na vidjelo. U posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo mnogobrojnih rasprava o tome da li treba legalizovati prisluškivanje u određenim slučajevima. Legalizacija prisluškivanja telefonskih razgovora određenih lica je proces koji traje u cijelom svijetu, a napredak tehnologije olakšava ilegalno prisluškivanje i snimanje razgovora sa fiksnih i mobilnih telefona. Zaposleni na odgovornim mjestima, političari, poslovni ljudi, ali i obični građani imaju razloga da budu zabrinuti za svoju privatnost. U takozvanim razvijenim demokratijama prisluškivanje jedino može da odobri sud, u slučaju kada ne postoji drugi način za otkrivanje kriminalnih radnji osumnjičenih. Opozicioni Narodni kongres Ugande ogorčen je prošlomjesečnim prijedlogom vlade da se legalizuje prisluškivanje telefonskih razgovora. Nacrt zakona, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred parlamentom ove afričke zemlje, omogućio bi legalno presretanje i nadgledanje komunikacija u Ugandi, što opozicione partije vide kao još jedan korak ka potpunom gušenju njihovog djelovanja. Predsjednik Jover Museveni, prvi zagovornik ovog zakona koji podrazumijeva i kontrolu pisama i transefera novca, je naveo da je cilj prisluškivanja "presretanje razgovora između terorista i zaštita zemlje od kriminalaca". Strani dopisnici u Kampali javljaju da su bezbjednosne agencije u zemlji i ranije optuživane za nezakonito prisluškivanje telefona istaknutih lidera opozicije. Skandal "začinjen" samoubistvom Kolumbijske vlasti još pokušavaju da umire javnost nakon novog političkog skandala u zemlji, ovog puta u vezi sa dugogodišnjim prisluškivanjem državnih zvaničnika, opozicionih lidera i novinara. Predsjednik Kolumbije Alvaro Uribe krajem prošlog mjeseca bio je primoran da smijeni šefove policije i obavještajne službe, koji su saopštili da nisu znali da su agenti bezbjednosnih agencija tajno prisluškivali vodeće ličnosti u zemlji. Prošlogodišnji skandal prisluškivanja telefona odjeknuo je kao bomba u Atini, a mnogi smatraju da će se "Vodafon" Grčke teško oporaviti od ovog udarca. Reklamni spotovi, posteri, vijesti o njihovom sponzorisanju fudbalske reprezentacije ili pop zvijezde Sakisa Ruvasa preko noći su nestali sa televizijskih ekrana. "Vodafon", koji je ove godine dostigao broj od 200 miliona pretplatnika i koji po broju korisnika zaostaje jedino za "Telekomom Kine", kažnjen je u Grčkoj sa 76 miliona evra zbog nezakonitog prisluškivanja mobilnih telefona vodećih vladinih zvaničnika, uključujući i premijera Kostasa Karamanlisa. Istražioci koji su radili na ovom slučaju, nisu uspjeli utvrditi ko se krije iza prisluškivanja više od 100 pretplatnika "Vodafona", uglavnom ministara, vojnih zvaničnika i novinara u periodu od juna 2004. do marta 2005. godine. Telefonski pozivi sa prisluškivanih brojeva su, zahvaljujući neovlašćenom korišćenju "Eriksonovog" softvera za posmatranje koji je koristio "Vodafon" Grčke, preusmjeravani na 16 mobilnih telefona u Atini. Skandal je "začinjen" i samoubistvom jednog od vodećih rukovodilaca "Vodafona" u Grčkoj, iako nije otkrivena njegova povezanost sa nezakonitim prisluškivanjem. Teksaški Senat je u aprilu ove godine usvojio, prema mišljenju mnogih, kontroverzni zakon kojim se dozvoljava i prisluškivanje mobilnih telefona, a ujedno i proširuje lista zločina za čije je otkrivanje dozvoljeno prisluškivanje. Tako će biti dozvoljeno prisluškivati i osumnjičene za kidnapovanje, trgovinu ljudima i pranje novca a ne, kao do sada, za dječiju pornografiju, trgovinu drogom i ubistvo. Pored toga, novi zakon uvodi i restrikcije kod kupovine brojeva mobilnih telefona. Korisnici u Teksasu više ne mogu anonimno kupovati pripejd broj, već u prodavnici moraju ostaviti niz ličnih podataka - ime i prezime, broj lične karte, sliku pa čak u nekim slučajevima i broj socijalnog osiguranja. Takođe, pripejd brojevi se više ne mogu neograničeno kupovati, maksimalno se može kupiti pet brojeva odjednom. Teksaški senator Džon Karona, tvorac ovog zakona smatra da će novi zakon uveliko olakšati posao policiji. Ipak, ne slažu se svi sa njegovim mišljenjem, mnogi smatraju da novi zakon ozbiljno krši ljudska prava onih koji su u rodbinskim ili prijateljskim vezama sa osumnjičenim, a koji nemaju nikakve veze sa kriminalom ili određenim zločinom. Tajna digitalna djelatnost Prije dvije godine Obavještajna služba Južne Koreje je saopštila da je tajno prisluškivala telefonske razgovore uticajnih domaćih političkih ličnosti za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Kim Dae - Junga. Poslije unutrašnje istrage Kim Seung - Ju, šef obavještajne službe je saopštio da su se telefoni prisluškivali sve do 2002. godine. Lokalni mediji su objavljivali da postoje i snimljeni razgovori između ambasadora Južne Koreje u SAD i jednog od rukovodilaca Samsunga o sponzorisanju predsjedničkih kandidata 1997. godine. U isto vrijeme Kim Seung - Ju je, prvi put, priznao da je tehnički moguće prisluškivati i mobilne telefone. Na početku 21. vijeka špijunaža je postala visoko specijalizovana "digitalna djelatnost". Daleko od prvih borbenih linija i političkih intriga "starog svijeta" moderna špijunaža podrazumijeva analizu podataka prikupljenih modernim tehničkim čudima. Specijalizovane vojne službe u svijetu i danas se koriste za prikupljanje strateških informacija, ali se ipak većina svjetskih sila oslanja na informacije koje prikupljaju civilne obavještajne službe. Činjenica je da u modernom svijetu u kojem živimo, ne postoji privatnost. Kreditne kartice, Internet, mobilni telefoni, šifre, bezbjednosne kamere... iz časa u čas ostavljamo tragove svakog koraka koji napravimo. Da i ne govorimo o skrivenim kamerama, mikrofonima, špijunskim satelitima i kompletnim bazama podataka kojima se veoma lako pristupa. Posjedovati informacije o drugima znači imati moć nad njima, a istovremeno znači i potpuni gubitak privatnosti... Ukoliko je korišćenje programa Google Earth, pomoću kojeg možemo da vidimo gotovo bilo koje mjesto na zemlji besplatno, onda nije teško zamisliti kakvom tek opremom raspolažu obavještajne agencije razvijenih zemalja. Pripremila Radana KLEPIĆ TAJNI AGENTI Malo je žena u prošlom vijeku probudilo takve strasti kao najčuvenija špijunka svih vremena Margareta Gertruda Cele, poznatija kao Mata Hari. Šest mjeseci prije

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.