OHR na putu bez povratka

BANjALUKA - Produženje mandata EUFOR-a "Altea" ne bi trebalo da izazove veće sporove u Savjetu bezbjednosti UN, ali bi rasprava o stanju u BiH mogla dodatno otvoriti pitanje budućnosti OHR-a, čiji je novi rukovodilac još nepoznat. Dok se članice međunarodne zajednice ne usaglašavaju o nasljedniku Kristijana Šmita, sve više pažnje privlače i mogućnosti preispitivanja uloge i ovlašćenja te institucije.

Sjednica Savjeta bezbjednosti zakazana je za 30. oktobar, kada bi trebalo da bude razmatrana situacija u BiH i odlučeno o produženju mandata evropske vojne misije. Prema analizi organizacije "Sekjuriti kaunsil riport" (SCR), produženje mandata EUFOR-a ne bi trebalo da bude sporno, dok bi pitanje budućnosti OHR-a moglo pokazati koliko su duboke razlike među članicama oko međunarodnog nadzora nad BiH.

Za razliku od prethodnih godina, kada je posebnu pažnju privlačilo pitanje da li će Kristijan Šmit usmeno predstaviti izvještaj o stanju u BiH, vršilac dužnosti visokog predstavnika Luis Krišok neće putovati u Njujork na predstojeću sjednicu. Iz OHR-a je potvrđeno da je redovni šestomjesečni izvještaj dostavljen generalnom sekretaru UN, koji će ga proslijediti Savjetu bezbjednosti. Time je pitanje eventualnog Krišokovog obraćanja otklonjeno, ali razlozi zbog kojih se prethodnih godina vodila rasprava o predstavljanju OHR-a ostaju dio šireg spora o statusu te institucije.

Rusija se prethodnih godina protivila učešću Šmita na sjednicama Savjeta bezbjednosti, osporavajući njegov status visokog predstavnika. Zbog tih neslaganja na jesenjim zasjedanjima, na kojima se odlučivalo o produženju mandata EUFOR-a, uglavnom je postizan kompromis prema kojem Šmit nije usmeno predstavljao izvještaj, već ga je dostavljao u pisanoj formi.

Krišok je dužnost preuzeo 1. jula, nakon što je Šmitova ostavka stupila na snagu. Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK) imenovao ga je za vršioca dužnosti 30. juna, očekujući da u međuvremenu bude izabran novi visoki predstavnik. Međutim, rok za postizanje dogovora, 14. jul, prošao je bez saglasnosti o nasljedniku pa Krišok i dalje obavlja tu funkciju.

Upravo taj zastoj otvara pitanje da li je riječ samo o odgađanju imenovanja novog visokog predstavnika ili o početku šireg preispitivanja budućnosti OHR-a. Stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža smatra da bi sadašnje okolnosti mogle označiti početak postepenog gašenja funkcije visokog predstavnika u BiH te da bi Krišok mogao biti jedan od posljednjih koji će je obavljati.

- Mislim da je ovo proces gašenja funkcije visokog predstavnika i na tom putu smo uveliko - kaže Kaluža, dodajući da bi se takav pravac mogao nazreti i iz izvještaja i rasprave u Savjetu bezbjednosti.

On, međutim, ne očekuje da će OHR biti ugašen već na predstojećoj sjednici. Prema njegovoj procjeni, izostanak dogovora o novom visokom predstavniku mogao bi da produži proces u kojem se sve više otvara pitanje opravdanosti dosadašnjeg modela međunarodnog nadzora.

Da rasprava o OHR-u prevazilazi pitanje izbora nasljednika pokazuju i mogućnosti koje u svojoj analizi navodi SCR. Jedna od njih je usvajanje predsjedničke izjave Savjeta bezbjednosti kojom bi se Upravni odbor PIK-a pozvao da okonča proces izbora novog visokog predstavnika, uz ponovnu potvrdu uslova iz agende "5+2", koji predstavljaju okvir za zatvaranje OHR-a. Druga mogućnost bila bi nezavisna strateška revizija Kancelarije visokog predstavnika, kojom bi se ispitale njene preostale funkcije i procijenio napredak BiH u ispunjavanju ciljeva i uslova iz agende "5+2". Takav pristup omogućio bi da se, osim pitanja ko će preuzeti funkciju visokog predstavnika, razmotre i njena buduća uloga i obim ovlašćenja. Ipak, riječ je o mogućim pravcima djelovanja koje navodi SCR, a ne o usaglašenim odlukama Savjeta bezbjednosti.

SCR navodi i mogućnost usvajanja posebne izjave za medije kojom bi članice Savjeta bezbjednosti potvrdile suverenitet i teritorijalni integritet BiH, pozvale političke aktere da poštuju sudske odluke i izborne rezultate te odbacile jednostrane pokušaje izmjene ustavnog okvira zemlje. Usvajanje takvog dokumenta zavisilo bi od dogovora članica i konačnih formulacija, posebno u dijelu koji se odnosi na ustavni poredak i ulogu međunarodnih institucija.

Dva stava

Kristijan Šmit napustio je BiH 1. jula 2026. godine. Nakon toga Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK) imenovao je Luisa Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika do izbora nasljednika. Međutim, dogovor o novom imenovanju nije postignut pa Krišok i dalje obavlja tu funkciju. SAD zastupaju stav da treba prestati sa međunarodnim nadzorom i izgradnjom država i nacija, dok u Briselu imaju sasvim drugačiji stav.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.