Odata pošta stradalim vojnicima JNA u Dobrvoljačkoj

Istočno Sarajevo - Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao je da današnji pomen u Miljevićima u Istočnom Sarajevu povodom 25 godina od zločina nad pripadnicima JNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ne treba smatrati odustajanjem od obilježavanja tragičnih događaja 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj, već shvatiti kao svojevrsnu opomenu i poruku.

"Ovo treba shvatiti kao opomenu i poruku da moramo jedni drugima obezbijediti normalne uslove, da bez prisustva policije i bilo kakvih represivnih mjera koje se preduzimaju dođemo, poklonimo se sjenima poginulih saboraca i sunarodnika, zapalimo svijeće i položimo cvijeće ili nešto drugo, kako to kod kog naroda vjera i tradicija zahtijevaju", poručio je Savčić.

On je rekao da danas nisu mogli da uz srpske običaje i tradiciju obilježe 25 godina od stradanja saboraca na mjestu gdje se zločin desio u Dobrovoljačkoj ulici.

"Posljednjih godina to je rađeno na krajnje uvredljiv način jer su svijeće i cvijeće bukvalno ostavljani na ulici, i to ne na mjestu gdje se zločin tačno desio, a vjerski dio obreda počeo se obavljati tek prije dvije godine", naveo je Savčić.

On je u Miljevićima, na obilježavanju 25 godina od zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, naglasio da je ovo jedan od najtragičnijih događaja u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, a pogotovo način kako su ti vojnici poginuli.

Savčić je napomenuo da je neshvatljivo da ljudi koji su tada redovno obavljali svoj zadatak, koji je najuzvišeniji čin odbrane zemlje i zaštite njenog integriteta i suvereniteta, budu tretirani kao agresorska vojska.

On je naglasio da i način izvještavanja federalnih medija o ovom zločinu govori o tome da i poslije 25 godina "imamo dvije ili više istina".

Pripadnici "Zelenih beretki", "Patriotske lige", MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH napali su kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. maja 1992. godine.

U ovom napadu život su izgubila 42 pripadnika JNA, od kojih su 32 bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci.

Tom prilikom zarobljeno je 207 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih su ubijeni.

Zločin u Dorovoljačkoj još nema sudski epilog.

Vratićemo se u Dobrovoljačku kada budu stvoreni uslovi za to

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da će pošta pripadnicima JNA stradalim u nekadašnjoj sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici ponovo biti odata u federalnom Sarajevu onda kada budu stvoreni uslovi za to i vlasti u Federaciji BiH omoguće postavljanje spomen-ploče sa imenima poginulih na tom mjestu.
"Ove godine privremeno smo donijeli odluku da 25 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici bude obilježeno u Miljevićima u Istočnom Sarajevu jer muslimanska vlast u Kantonu Sarajevo i federalnom dijelu BiH nije dozvolila da primjereno i u skladu sa hrišćanskim obredom postavimo spomen-ploču sa urezanim imenima poginulih", rekao je Savanović u Miljevićima, gdje je danas obilježeno 25 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

On je naveo da uvijek postoji rizik, te da će pošta stradalim pripadnicima JNA biti odata u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu onda kada u FBiH omoguće neometano odavanje počasti srpskim žrtvama kao što vlasti Republike Srpske to isto garantuju Bošnjacima u Srpskoj.

Savanović je podsjetio da je zahtjev za postavljanje spomen-ploče u Sarajevu podnesen više puta, a ove godine to nije učinjeno jer je Odbor Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova odlučio da se na taj način pokaže koliko u FBiH nisu spremni da poštuju srpske žrtve.

On je podsjetio da su prošle godine u Dobrovoljačkoj ulici, čim je napušteno mjesto stradanja, ruže bačene u kontejner.

"Nismo više mogli da trpimo takva poniženja prema poginulima", rekao je Savanović i naglasio da je potrebno međusobno razumijevanje kada je riječ o žrtvama.

On je podsjetio da se danas obilježava 25 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine od muslimanskih paravojnih formacija.

"Jedina legitimna i legalna oružana sila koja je branila Ustav tadašnje zajedničke države bila je JNA. Možete zamisliti kolika je ta mržnja i nagon za ubijanjem jedine legitimne snage koja je Ustavom dala garanciju da će braniti državu", rekao je Savanović i dodao da to nije bila srpska armija jer su u napadu poginuli i Srbi, i muslimani, i Hrvati i Albanci.

On je naveo da su muslimani, zahvaljujući toj državi, postali konstitutivan narod poslije 1945. godine, a u toj konstitutivnosti najviše žrtava dali su Srbi, da bi se u Dobrovoljačkoj vidjelo kolika je mržnja prema pripadnicima JNA.

Savanović je naglasio da se danas obilježava i stradanje svih Srba na prostoru Sarajevsko-romanijske regije čiji su borci vodili najtežu bitku, možda težu i od proboja Koridora. On je naveo da su na ovom prostoru vođene borbe prsa u prsa sa muslimanskim oružanim snagama i srpska vojska nije izgubila ni kvadrat svoje teritorije.

Savanović je podsjetio da je 150.000 Srba moralo napustiti svoja ognjišta i vjekovnu imovinu u Sarajevu i otići "grlom u jagode".

"To govori o značaju ovog datuma, o borbi srpskog naroda i o idealu slobode i prava na borbu za svoju teritoriju, narod, vjeru i državu", poručio je Savanović.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.