O Oluji svjedoči Alun Roberts

HAG- U predmetu protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača optuženih za zločine počinjene nad Srbima tokom i nakon operacije "Oluja" 1995. godine, tužilac će ove sedmice na klupu za svjedoke izvesti Aluna Robertsa, tadašnjeg portparola UN u Kninu.

Prema iskazu kanadskog generala Alana Forana, koji je za optužbu svjedočio početkom prošlog mjeseca, optuženi Gotovina je u septembru 1995. godine prijetio Robertsu da će ga ubiti nazivajući ga "špijunom i provokatorom".

Hrvatska odbija da dostavi dokumenta Hagu

 Republika Hrvatska se protivi zahtjevu tužioca da Pretresno vijeće, koje sudi generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, izda obavezujući nalog za dostavljanje više stotina vojnih i policijskih dokumenata koji se odnose na operaciju "Oluja".

Obrazlažući takav stav, hrvatski ambasador u Holandiji Frane Krnić je rekao da bi to bilo nepotrebno i necjelishodno, jer je već pokrenuta interna istraga s ciljem lociranja spornih dokumenata, za koje hrvatske vlasti tvrde da nisu u arhivu, a tužilac da su namjerno skriveni i otuđeni.

Radi se o dvije zbirke dokumenata. Prva, takozvana topnička, sadrži oko 370 naređenja, mapa i izvještaja Hrvatske vojske od 2. do 6. avgusta 1995. godine, sa detaljnim popisom artiljerijskih meta pri napadima na Knin i druga mjesta. Druga, policijska zbirka sastoji se od nešto više od 200 dokumenata, prije svega naređenja optuženog generala Markača.

Hrvatski ambasador odbacuje tvrdnju da vlasti učestvuju u prikrivanju, navodeći da je interna istraga već dala rezultate i da je nedavno pronađen i predat tužilaštvu znatan broj dokumenata, ali manje značajnog sadržaja.

Tvrdi da je pronalaženje sporne dokumentacije i u interesu Hrvatske, jer njihov sadržaj potvrđuje tezu da hrvatska vojska i policija za vrijeme i nakon "Oluje" nisu kršili međunarodno humanitarno pravo.

U odgovoru na izlaganje hrvatskog predstavnika, tužilac Alan Tiger podsjeća da predmet rasprave nije pojedinačno, nego sistematsko odsustvo dokumentacije, za koje do sada nije ponuđeno razumno objašnjenje.

On smatra da je tekuća istraga hrvatskih vlasti manjkava, jer, na primjer, umjesto da preduzimaju nove, samo ponavljaju radnje koje su istražioci tužilaštva već obavili, a prilikom informativnih razgovora ne postavljaju relevantna pitanja.

Odluku po zahtjevu tužioca za izdavanje obavezujućeg naloga Hrvatskoj Pretresno vijeće donijeće naknadno.

Stojan Župljanin ponovio o optužnici

 Bivši načelnik Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci i član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina Stojan Župljanin, danas će se ponovo pojaviti pred sudijom Tribunala kako bi se izjasnio o navodima optužnice koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, počinjene u sjeverozapadnoj BiH 1992. godine, prenosi Sense.

Na prvom pojavljivanju pred Tribunalom, 23. juna, Župljanin je iskoristio pravo da izjašnjavanje odloži za 30 dana. Tužilaštvo je u međuvremenu podnijelo zahtjev da se njegov predmet spoji sa predmetom Miće Stanišića koji je 1992. godine bio direktno nadređen Župljaninu kao ministar unutrašnjih poslova u prvoj ratnoj vladi Srba u BiH.

Na suđenju bivšim liderima Hrvata u BiH ove sedmice se u sudnicu vraća bivši hrvatski ministar spoljnih poslova Miomir Žužul kako bi dovršio svjedočenje započeto u maju ove godine.

Svjedočeći u odbranu Jadranka Prlića, nekadašnjeg premijera Herceg Bosne, Žužul je u glavnom iskazu tvrdio da je podjelu BiH želio predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, a ne hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zajedno sa liderima Herceg Bosne kako to u optužnici tvrdi tužilac.

Žužul je u svom iskazu tvrdio da je Izetbegović, u jednoj od pauza ženevskih pregovora u proljeće 1993. godine, predsjedniku Hrvatske nudio zapadnu Hercegovinu, ali je Tuđman tu ponudu navodno "odlučno odbio" pošto je smatrao da to neće "riješiti ni krizu u BiH ni položaj hrvatskog naroda u toj zemlji".

Naredne sedmice se nastavlja i dokazni postupak optužbe protiv lidera srpskih radikala Vojislava Šešelja, izvođenje dokaza odbrane bivšeg oficira bezbjednosti u Glavnom štabu VRS Ljubiše Beare, zakazana je i konferencija o stanju u žalbenom postupku Momčila Krajišnika, ratnog predsjednika Skupštine RS koji je prvostepenom presudom osuđen na 27 godina zatvora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.