NSRS: Društveno preduzetništvo dobra ideja za reformu socijalnog sektora

BANjALUKA - Poslanik DNS-a Duško Ivić rekao je da je ideja o društvenom preduzetništvu odlična, te da bi ovo u reformi socijalnog sektora moglo dati dosta dobre rezultate.

“Ovo je nešto novo u našem privrednom poslovanju, novi tip preduzeća koja su društveno odgovorna. Ima i nedorečenosti, koje se mogu kroz određeni vremenski period dodatno definisati”, naveo je Ivić tokom rasprave o Prijedlogu zakona o društvenom preduzetništvu.

Ivić kaže da po ovom principu funkcioniše Zavod distrofičara, koji je ranije bio privilegovan u obavljanju određenih poslova, koje su radili po dosta nižim cijenama.

“Samo finansiranje takvih preduzeća je osnovni problem. Vidimo da su predviđene određene poreske olakšice, ali iz iskustva drugih zemalja ova preduzeća se finansiraju donatorskim sredstvima, pomoći države, lokalnih zajednica”, kaže on.

On je naveo da EU u svojim programim ima dosta fondova usmjerenih ka ovim preduzećima, što je jako dobro.

“Osnivanje ovakvih preduzeća je dobra ideja, jer bi se time rasteretili i centri za socijalni rad po pitanju socijalnih davanja. Bilo bi dobro i da se ideja o osnivanju ovakvih preduzeća spusti na lokalni nivo”, naveo je Ivić.

Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak naveo je da bi ovaj zakon u realizaciji trebalo da omogući zapošljavanje lica koja se teže zapošljavaju, ali da za funkcionisanje takvih firmi neophodna pomoć Vlade, što zakon ne predviđa.

“Ideja zakona je dobra, ali zakonsko rješenje nije dovoljno jasno, te je trebalo uvažiti sve primjedbe socijalnih partnera i vratiti zakon na još jednu doradu”, ocijeno je Glamočak.

Zakonom do statusa društvenog preduzeća

Prijedlog zakona o društvenom preduzetništvu uređuje pojam, ciljeve i načela grane ekonomije, kao i uslove i postupk za sticanje statusa društvenog preduzeća, istakao je pomoćnik ministra privrede i preduzetništva Rajko Lajić.

On je naveo da se Prijedlogom zakona reguliše vođenje registra društvenih preduzeća, zadaci i način rada Savjeta za razvoj društvenog preduzetništva, nadzor i druga pitanja od značaja za društveno preduzetništvo.

“Cilj Prijedloga zakona je korišćenje potencijala društvenog preduzetništva radi održivog ekonomskog i društvenog rasta i razvoja Republike Srpske”, rekao je Lajić, obrazlažući zakonsko rješenje u Narodnoj skupštini.

Društveno preduzeće, pojasnio je Lajić, je pravno lice organizovano u formi privrednog društva, fondacije, udruženja, zadruga, ustanova, koje obavlja djelatnost, a od koje posebnu korist ostvaruje uža ili šira društvena zajednica.

Društveno preduzeće svoju misiju ostvaruje na više načina, među kojima je i zapošljavanje kategorija lica koja se teže zapošljavaju, obavljanje poslova u bilo kojoj djelatnosti kojim se ostvaruju društveni ciljevi i finansiranje projekata pravnih lica kojim se ostvaruju društveni ciljevi.

Status društvenog preduzeća stiče se na osnovu zahtjeva koji se podnosi Ministarstvu privrede i preduzetništva.

U slučaju da se u sprovedenom postupku utvrdi da podnosilac zahtjeva ispunjava uslove propisane ovim zakonom, ministar donosi rješenje o sticanju statusa društvenog preduzeća.

“Prijedlogom zakona predviđeno je uspostavljanje savjeta, definisanje strateškog okvira, kao i uvođenje olakšica i fondova kada se za to steknu uslovi. Takođe, predviđeno je i donošenje dva pravilnika o sadržaju i obliku zahtjeva za sticanje statusa društvenog preduzeća, te o vođenju registra ovih subjekata”, naveo je Lajić.

Prema njegovim riječima, društveno preduzetništvo može da bude jedan od ključnih faktora unapređenja opšte socijalne i ekonomske politike u Republici Srpskoj.

U društvenim preduzećima može da se zaposli veliki broj socijalno i ekonomski isključenih, čime se pruža značajna podrška privredi, a smanjuje teret socijalnih davanja.

Tekst Prijedloga zakona o društvenom preduzetništvu, kaže Lajić, izraz je želje da se unaprijedi pravno okruženje kojim se podstiče i razvija ova važna grana ekonomije u budućnosti.

Ministarstvo privrede i preduzetništva sprovelo je javne rasprave o ovom Prijedlogu zakona u šest jedinica lokalne samouprave.

Izmjene zakona iniciralo ministarstvo porodice, omladine i sporta

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić istakao je da je inicijativu za izmjene i dopune Zakona o koncesijama pokrenulo Ministarstvo porodice, omladine i sporta, na način da predmet koncesije mogu biti i objekti ili aktivnosti vezane za sport.

“To je suština ovog zakona, nema nikakvih drugih promjena i namjera. Jasno je opisano na šta se odnose izmjene zakona”, rekao je Đokić u završnoj riječi o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o koncesijama, po hitnom postupku.

Đokić je naglasio da je do sada u Republici Srpskoj dodijeljeno 155 koncesija u oblasti elektro-energetike, a da je raskinuto 69 ugovora o koncesijama.

On je naveo da to dovoljno govori da Vlada pokazuje visok nivo odgovornosti prema ranije datim koncesijama u dijelu stalne kontrole da li se izvršavaju ugovorene obaveze, te da vodi računa o zaštiti resursa Republike Srpske i njene životne sredine.

Đokić je na sjednici Narodne skupštine rekao da rasprava o predloženom zakonu nije bila posvećena tom rješenju, te da su se narodni poslanici udaljili od teme.

Poslanik PDP-a Igor Crnadak istakao je nema nijedan razlog da se zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama donosi po hitnom postupku.

“Obrazloženje o hitnosti u dokumentu je prepisano iz Poslovnika bez ikakvih pojašnjenja. Ovo je materija koja mora da se posmatra sa velikom pažnjom i nije smjelo da se radi na ovakav način”, rekao je Crnadak u raspravi o predloženom zakonskom rješenju.

Narodni poslanik Nebojša Vukanović naveo je da su koncesije važna oblast u kojoj u Republici Srpskoj “vlada totalna anarhija”, te da je mnogo koncesionih ugovora bilo štetno po Republiku Srpsku.

Poslanik Milan Tubin rekao je da će Klub poslanika Socijalističe partije podržati ovaj zakon jer je dobar.

Narodni poslanici razmotrili su predloženo zakonsko rješenje.

Đokić: Zakon reguliše dodjelu koncesija u oblasti sporta

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić istakao je da se Prijedlogom zakona o izmjeni i dopunama Zakona o koncesijama, po hitnom postupku, reguliše dodjela koncesija u oblasti sporta.

Đokić je naveo da su razlozi za donošenje ovog zakona sadržani u potrebi propisivanja koncesione naknade za ustupljeno pravo i koncesione naknade za korišćenje koncesije u oblasti sporta, koja do sada nije bila propisana, a javila se potreba za dodjelu koncesija u toj oblasti.

Đokić je pojasnio da su ove zakonske izmjene iskorištene da se propiše primjena propisa na postupak izgradnje energetskih objekata instalisane snage manje od 250 kilovata, započete prije propisivanja obaveze da se za ove objekte zaključi ugovor o koncesiji, budući da u prošlosti za njih nije bilo takve obaveze.

“Donošenje ovog zakona po hitnom postupku je u opštem interesu. Koncesiona naknada za ustupljeno pravo utvrđena je procentualno u rasponu od dva do pet odsto u odnosu na planiranu investiciju”, naveo je Đokić obrazlažući predloženo zakonsko rješenje u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Mjere republičkog štaba sačuvale zdravstveni sistem i privredu

Mjere koje je donosio Republički štab za vanredne situacije nisu imale cilj da ugroze živote građane, već su doprinijele da se sačuva zdravstveni sistem, privreda i ekonomija Republike Srpske, rekao je Predrag Slijepčević u ime Republičke uprave civilne zaštite.

U završnoj riječi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, Slijepčević je naveo da nijedan sud nije rekao da li su mjere dobre ili loše, te da sadržaji zaključaka Štaba nisu bili sporni ni za sudove ni za Ustavni sud Republike Srpske.

“Odredbe zakona, kad je u pitanju ovlaštenje Republičkog štaba, su već na snazi, jer je Republika Srpska imala venredne situacije i prije pandemije virusa korona”, rekao je Slijepčević.

On je naveo da je tokom rasprave o ovom zakonskom rješenju postavljano pitanje rigoroznosti Republičkog štaba, te istakao da su mjere Republičkog štaba bile najlibaralnije u okruženju.

Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak rekao je da je vanredna situacija u Republici Srpskoj proglašena prošle godine u aprilu, te da je tada trebalo mijenjati Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama po hitnom postupku.

“Vlada je tada imenovala Republički štab za vanredne situacije i stavila ga iznad ustava. Građani i privreda su trpjeli ogromnu štetu. Šta ćemo sa posljedicama i svom štetom koja je nastala po Republiku”, upitao je Glamočak tokom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama.

Narodni poslanici razmotrili su predloženo zakonsko rješenje.

Širenje nadležnosti vlade i republičkog štaba za bolju zaštitu građana

Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, po hitnom postupku, proširuju se nadležnost Vlade i Republičkog štaba za vanredne situcije, a sve s ciljem povećanja bezbjednosti i zaštite zdravlja građana, istakao je predstavnik Republičke uprave civilne zaštite Predrag Slijepčević.

Slijepčević je naveo da je predložena dopuna člana 18 Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama tako da Vlada Republike Srpske aktima iz svoje nadležnosti uredi način izvršavanja mjera za zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama koje su utvrđene ovim i drugim zakonima.

Predložena je dopuna člana 47 predmetnog zakona u smislu utvrđivanja nadležnosti Republičkog štaba za vanredne situacije za predlaganje mjera za zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama.

Dopuna je predložena uzimajući u obzir vanrednu situaciju koja je na snazi, kao i obavezu Republike Srpske da u skladu sa Ustavom i relevantnim zakonskim propisima preduzme određene mjere radi zaštite i spasavanja života i zdravlja građana.

“Predloženim zakonom omogućava se da Vlada može na brz i efikasan način djelovati kad je to potrebno s ciljem zaštite građana”, rekao je Slijepčević obrazlažući predloženo zakonsko rješenje.

Direkcija za investicije - kontakt tačka koja će pratiti investitore

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić istakla je da je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi stvaranje pravnog osnova za osnivanje nove upravne organizacije, koja će biti samostalna i imaće svojstvo pravnog lica.

Jujićeva je naglasila da će Republička direkcija za investicije biti kontakt tačka koja će pratiti investitore, propise, te razmatrati šta od propisa treba prilagoditi, šta izmijeniti da bi investitori došli na teritoriju Republike Srpske.

“Krajnji cilj je otvaranje novih radnih mjesta i zaustavaljenje odlaska mladih iz Republike Srpske”, rekla je Jujićeva u Narodnoj skupštini u završnoj riječi o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o republičkoj upravi.

Ona je zahvalila narodnim poslanicima na diskusiji, koja je, kako je navela, dijelom bila konstruktivna, a dijelom politizovana.

Narodna skupština razmotrila je navedeno zakonsko rješenje.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.