Novi problemi u sprovođenju Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina: Nacionalnost zakočila nadzor

BANjALUKA, SARAJEVO - Predloženi sastav članova Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima nije dobio zeleno svjetlo na sjednici Savjeta ministara BiH jer se na putu imenovanja popriječila nacionalnost zamjenika.

Prijedlog odluke o formiranju tog nadzornog organa bio je jedna od tačaka dnevnog reda sjednice Savjeta ministara, koja je održana u srijedu, ali nije prošao.

U Savjetu su za “Glas Srpske” istakli da prijedlog te odluke, koji je stigao iz Ministarstva pravde BiH, nije razmatran, s obzirom na to da predlagač treba da doradi predmetni materijal i dostavi Savjetu ministara novi tekst.

Sličan odgovor “Glasu” je dostavljen i iz resora pravde na nivou BiH.

- Prijedlog odluke o formiranju Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina je razmatran na posljednjoj sjednici Savjeta ministara, ali je odgođen jer zamjenski članovi koji dolaze iz različitih institucija nisu bili nacionalno izbalansirani, te je upućen zahtjev da se dostave imena novih članova, što će, nadamo se, biti riješeno na idućoj sjednici Savjeta - istakli su u tom ministarstvu.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić, koji je među predloženim članovima iz Republike Srpske, kaže da mu nisu najjasniji razlozi zbog kojih je prijedlog te odluke vraćen na doradu.

- Ni u prethodnom sazivu Nadzornog tijela se nije vodilo računa o tome, a nije bilo ni potrebe. Ni u jednom aktu nije navedeno da mora na bilo koji način da se ispoštuje nacionalni balans. Ako je to sada problem, trebalo je to eksplicitno navesti. Ovako se stvari otežu u nedogled, a već smo izgubili dvije godine dok smo dočekali usvajanje Revidirane strategije i sad gubimo dragocjeno vrijeme da se formira Nadzorno tijelo - istakao je Kojić za “Glas Srpske”.

BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti ratnih zločina u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine. Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti, zbog čega se krenulo u pregovore, koji su konačno, uz posredstvo EU, okončani usvajanjem revidiranog dokumenta u septembru prošle godine, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka u Savjetu ministara BiH.

Novi rok za rješavanje najtežih, ali i većine predmeta ratnih zločina je 2023. godina. Nadzorno tijelo je zaduženo da prati i usmjerava rad institucija zaduženih za sprovođenje mjera, a prvobitni rok za njegovo konstituisanje bio je nedugo nakon usvajanja Revidirane strategije.

Predviđeno je da ovo tijelo održava sastanke jednom mjesečno, te bi po usvajanju odluke trebalo da počne sa radom. Predviđeno je da u Nadzornom tijelu bude šest predstavnika sa svih nivoa vlasti u BiH, uključujući Brčko distrikt, isto toliko zamjenskih članova, te dva člana bez prava glasa, odnosno predstavnici Tužilaštva i Suda BiH. U ime Srpske, uz Kojića, predložen je i Viktor Nuždić, takođe iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

Predmeti

Prema Revidiranoj strategiji, najsloženiji predmeti biće procesuirani pred Sudom BiH. Ostali predmeti, njih oko 200, biće procesuirani pred entitetskim pravosuđem ili pravosuđem Brčko distrikta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.