Novi pokušaj institucija BiH da sprovedu odluke iz Strazbura

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Agencije

SARAJEVO - Presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, među kojima je najpoznatija ona u predmetu "Sejdić i Finci", vraćaju se na dnevni red domaćih institucija, ali ni ovaj put optimizam ne vlada čak ni na adresama onih u čiju korist su odlučile sudije, jer sprovođenje tih odluka zahtijeva izmjenu Ustava i Izbornog zakona BiH.

Savjet ministara je početkom mjeseca usvojio Revidirani akcioni plan za izvršenje presuda iz Strazbura u predmetima "Zornić", "Sejdić i Finci", "Pilav" i "Pudarić protiv BiH".

"Sejdić i Finci protiv BiH" naziv je sudskog predmeta koji je otvoren 2006, a okončan tri godine kasnije odlukom da su Sejdić (Rom) i Finci (Jevrej) diskriminisani, odnosno da im je kao pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer Ustav predviđa da na te pozicije dolaze pripadnici samo konstitutivnih naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

Pet godina kasnije, odnosno 2014. isti sud je donio presudu u slučaju "Azra Zornić protiv BiH". Zornićeva se izjašnjava kao "građanka BiH", a utvrđeno je da je došlo do diskriminacije budući da se ona, jer nije pripadnica ni jednog konstitutivnog niti manjinskog naroda, nije mogla kandidovati i biti izabrana u navedene institucije.

Po istoj osnovi sud je 2016. donio presudu u predmetu "Ilijaz Pilav", jer se kao Bošnjak sa adresom u Republici Srpskoj nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH, jer se u Srpskoj, kao jednoj izbornoj jedinici, bira samo srpski član Predsjedništva BiH.  U predmetu "Svetozar Pudarić" sud je 2020. donio presudu i utvrdio da je BiH diskriminisala Pudarića, u vezi sa pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda sa teritorije FBiH.

Ministarstvo pravde BiH je, s druge strane, uz usvajanje revidiranog plana,

zaduženo da pripremi i Savjetu ministara na usvajanje dostavi u roku od 15 dana prijedlog odluke o formiranju radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i nacrta izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, s ciljem sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Akcioni plan za izvršenje presuda je, naime, usvojen polovinom juna 2021. na prijedlog Ministarstva pravde BiH.

U tom resoru su za "Glas" potvrdili da su revidiranim planom određeni koraci s ciljem stvaranja uslova za otklanjanje diskriminacije po osnovu kombinacije etničke pripadnosti i mjesta prebivališta u pogledu izbora za Dom naroda i za člana Predsjedništva BiH, a koja je utvrđena navedenim presudama Evropskog suda. Nisu naveli više detalja.

- Stvaranje uslova za što hitniju pripremu i usvajanje amandmana na Ustav i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona na način da se otkloni diskriminacija je i krajnji cilj plana. S tim ciljem, Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da pripremi i Savjetu ministara BiH na usvajanje dostavi u roku od 15 dana prijedlog odluke o formiranju radne grupe za pripremu tih amandmana i izmjena i dopuna zakona – navedeno je u pisanom odgovoru.

Domaći lideri do prije nekoliko godina su vodili intenzivne razgovore u vezi sa sprovođenjem presude konkretno u predmetu "Sejdić i Finci". Čak su i u jednom momentu bili veoma blizu dogovora, ali nije postignut puni konsenzus među partnerima iz FBiH dok je Srpska u tom periodu bila pri stavu da riječ "Srbin" zamijeni sa "jedan" u dijelu zakonodavstva koje tretira tu materiju.

Da će ovaj put, godinama kasnije, biti drugačiji epilog ne vjeruje ni Finci. Za "Glas" je poručio da, kada već čeka 15 godina, može još 15, uz opasku da bi ipak bilo bolje da nadležni postignu dogovor i tako sprovedu odluku Strazbura.

- Bez implementacije tih odluka nema nas ni blizu Evrope. Sljedeći izbori su u oktobru 2026, a Evropa je još daleko, tako da mislim da od toga ni sada neće biti ništa – rekao je Finci.

Bez dobre volje političkih stranaka teško može doći po pomaka.

- S obzirom na to da nema na vidiku nikakvog konsenzusa niti nove velike koalicije ne treba gajiti lažnu nadu da će se do izbora 2026. godine bilo šta promijeniti po tom pitanju, a nakon toga živi bili pa vidjeli – istakao je Finci.

Pomenutim presudama je, prema tumačenju pojedinih pravnika, napravljen presedan u radu Suda u Strazburu, jer je od jedne zemlje zatraženo da mijenja svoj Ustav.

Kolegijum

Radnu grupu će, prema informacijama iz Savjeta ministara, činiti šest članova, odnosno tri sa te adrese, dva iz Vlade Federacije i jedan iz Vlade Srpske. O sprovođenju presuda moglo bi da bude riječi u Parlamentarnoj skupštini BiH tokom današnje sjednice Zajedničkog kolegijuma oba doma gdje je jedna od tačaka i dopis Ministarstva pravde BiH u vezi s potrebom nominacije predstavnika u radnu grupu za pripremu nacrta amandmana na Ustav i nacrta izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.