Nova glavobolja za domaće službe

BANjALUKA, SARAJEVO - Pakt o migracijama i azilu Evropske unije (EU) danas zvanično stupa na snagu, a to bi BiH, kao jednoj na listi "trećih zemalja" moglo da donose probleme, posebno u slučaju jačeg migrantskog talasa.

Pakt, kojim je EU prvi put uspostavila sveobuhvatan okvir za ta pitanja, sa snažnom zaštitom spoljnih granica, zapravo predstavlja skup obavezujućih zakonodavnih akata.

Oni su usvojeni još 2024. i mijenjaju način na koji EU upravlja granicama, obrađuje zahtjeve za azil i uređuje sistem odgovornosti među članicama.

Upućeni navode da će države EU, između ostalog, moći da uskrate ljudima pravo na podnošenje zahtjeva za azil u određenim situacijama, odnosno na sceni je i prebacivanje odgovornosti za tražioce azila na zemlje izvan EU.

Novi Pakt, prema medijskim navodima, uvodi obavezne provjere identiteta, bezbjednosti i zdravlja na spoljnim granicama u roku od sedam dana ili tri ukoliko je migrant već u EU.

Nova era zaštite granica

Reforma baze podataka će omogućiti prikupljanje biometrijskih podataka  i izdavanje bezbjednosnih upozorenja za lica povezana sa terorizmom, a da EU ulazi u novu eru zaštite granica vraćanjem nezakonitih migranata, uz uvođenje strožih pravila i jače finansiranje, najavili su i evropski zvaničnici iz Zagreba.

Jačanje saradnje u oblasti migracija, primjena novog Pakta o migracijama i azilu EU i unapređenje zajedničkih aktivnosti u borbi protiv neregularnih migracija bile su, naime, teme o kojima je početkom ovog mjeseca razgovarao direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa sa nadležnima u Hrvatskoj.

I tada je upozoreno da će države članice EU, uključujući Hrvatsku sa kojom BiH ima granicu dugu nekoliko stotina kilometara, dosljedno i rigorozno primjenjivati nove procedure prema stranim državljanima koji pokušaju nezakonit ulazak na teritoriju Unije.

Laketa za "Glas" kaže da primjena Pakta znači, ne samo za BiH nego i za sve one koji nisu dio EU, jače mjere zaštite, kontrole i nadzora granice.

- Oni će biti rigorozni, a BiH je potpisnica sporazuma o readmisiji i dužni smo da ga primjenjujemo. Ilegalni migranti će u kratkom roku biti vraćani u BiH - istakao je Laketa.

Manje migranata

Broj migranata u BiH je, naime, znatno manji u odnosu na ranije godine. Sada ih je oko 700, 800 u dva prihvatna centra, odnosno u Sarajevu i jednom koji se nalazi u Unsko-sanskom kantonu.

Laketa je ponovio da ilegalnim izbjeglicama nije cilj BiH, već da im je ona svojevrsna odskočna daska na putu ka zemljama Unije od samog početka. On je pojasnio i dio novih evropskih pravila koja se tiču azila.

- Svi registrovani u Grčkoj, Rumuniji, Bugarskoj će biti registrovani i u Hrvatskoj i neće moći da i tu zatraže azil, te će automatski biti vraćeni u državu iz koje su ušli na evropsko tlo. To će najviše pogoditi nas u BiH - naveo je Laketa i podvukao da je ključ i za BiH kontrola, odnosno zaštita granice kako bi se smanjio broj ulazaka na njenu teritoriju.

Upozorio je da je Granična policija BiH u deficitu sa kadrom te da najveći broj migranata ulazi i dalje iz pravca Srbije, dok je primjetno povećanje i iz Crne Gore.

- Na našoj granici su i pripadnici Fronteksa, ali migranti i dalje dolaze u BiH, mada daleko manje nego prije nekoliko godina. Sve u svemu, jasno je da ovaj pakt označava novi početak u kojem će EU pojačati kontrolu i nadzor granice, a mi moramo biti svjesni da je povratak u zemlje porijekla veoma težak - zaključio je Laketa.

Analize

EU, prema analizama, ima ozbiljne izazove u upravljanju migracijama.

Prema podacima Evrostata, svake godine u EU legalno doseli oko 4,2 miliona ljudi iz zemalja izvan Unije, dok se oko 1,6 miliona Evropljana iseli.

Tokom 2025. podneseno je više od 669.000 prvih zahtjeva za azil, dok je Fronteks registrovao oko 178.000 ilegalnih prelazaka granice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.