Nije problem broj fakulteta, već kvalitet nastave

Nije važno to da li imamo malo ili mnogo privatnih fakulteta, želim samo da sve visokoškolske ustanove budu bolje nego što su sad. To podrazumijeva u potpunosti sprovođenje Uredbe o uslovima za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova. Postoje inspekcije koje kontrolišu uslove za rad na svim fakultetima. Neophodno je podizati kvalitet nastavnog procesa.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović.

GLAS SRPSKE: Nedavno ste izjavili da mladi u Srpskoj treba da se pripreme da budu konkurenti kolegama u EU. Na koji način se to može postići i koliko je potrebno vremena za to?

KASIPOVIĆ: Ne mislim da su mladi ljudi u Srpskoj inferiorni u bilo kojem smislu u odnosu na svoje kolege u Evropi, ali kvalitet studija koje mi ovdje imamo još uvijek nije dovoljno dobar. Zbog toga je Ministarstvo i rukovodstvo oba javna univerziteta pristupilo delikatnom poslu integrisanja univerziteta. Smatramo da samo integrisanje može ponuditi mnogo više kompetencija i znanja mladim ljudima. Osim toga, potrebno je stvarati materijalne pretpostavke za izvođenje nastave. Tu računamo i na sredstva iz razvojnog programa Srpske.

 GLAS SRPSKE: Javna je tajna da na nekim privatnim, ali i državnim visokoškolskim ustanovama student može da izađe na ispit samo ako kupi knjigu profesora koji mu predaje.

KASIPOVIĆ: Ideja Ministarstva je da ulaganjem u biblioteke omogućimo studentima da ne kupuju knjige. U Austriji studenti već na početku akademske godine računaju kada će spremati ispite, unaprijed rezervišu knjigu i kada polože ispit, vrate knjigu. To pitanje želimo da razriješimo sa univerzitetima. Zbog toga nam je neophodne informatička mreža, na kojoj radi Ministarstvo nauke i tehnologije RS.

 GLAS SRPSKE: Treba li nam ovoliki broj privatnih fakulteta?

KASIPOVIĆ: Ne ulazim u to da li imamo malo ili mnogo fakulteta, samo želim da sve visokoškolske ustanove budu bolje nego što su sad. To podrazumijeva u potpunosti sprovođenje Uredbe o uslovima za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova. Postoje inspekcije koje kontrolišu uslove za rad na svim fakultetima. Kakva je struktura kapitala, o tome u ovom trenutku ne razmišljam, ali razmišljam o tome koje studijske programe moguće povjeriti jednim ili drugim. Neophodno je podizati kvalitet nastavnog procesa u osnovnom, srednjom i visokom obrazovanju.

 GLAS SRPSKE: Studenti su se žalili da su kriterijumi na fakultetima neujednačeni. Prolaznost na državnom je od 5 do 10 odsto, a kod istog profesora na privatnom fakultetu je 70 do 80 odsto.

KASIPOVIĆ: Ministarstvo će se morati suočiti sa pitanjem "dvojne prakse" na fakultetima. Ako isti profesor, koji radi i na privatnom i na javnom fakultetu, ima različita pravila ocjenjivanja, tu je sasvim jasno i očigledno da se radi o subjektivnom pristupu. To više govori o etičnosti i moralnosti pojedinog čovjeka.

 GLAS SRPSKE: Primjedbe studenata na Zakon o studentskom standardu najviše se odnose na studentske kredite.

KASIPOVIĆ: Pitanje kredita, kada je postavljeno, nije bilo ekonomsko nego političko. U sadašnjem budžetskom sistemu to trenutno nije finansijski prihvatljivo. Mislim da više treba odvajati za stipendiranje studenata, kao što smo uradili i ove godine. Treba stimulisati ljude, da troškovi školovanja ne padaju na teret njihovih roditelja i porodica. To se može riješiti ispravnom politikom stipendiranja, a ne studentskim kreditima.

 GLAS SRPSKE: Da li je Ministarstvo utvrdilo neke nepravilnosti prilikom dodjela stipendija?

KASIPOVIĆ: Studenti su me upozoravali da neke njihove kolege primaju dvije, tri, pa čak i četiri stipendije. Mogli su da dobiju stipendiju Ministarstva, opštine iz koje dolaze, javnog i privatnog preduzeća. Zbog toga smo ove godine pokušali da taj posao uradimo na analitičniji i pravičniji način. U konkursu su bila dva važna uslova, a to su prosjek ocjena i da se ne prima stipendija iz nekog drugog izvora. Međutim, poslije provjera smo utvrdili da su se mladi prijavljivali, a već primaju stipendiju. Oni su odbijeni. Najvažnija nam je pravna jednakost svih zainteresovanih. Ako neko smatra da je iz bilo kojeg razloga oštećen, Ministarstvo ima dovoljno sredstava i mogućnosti da riješi to pitanje.

Vjerska obilježja samo gdje se obavlja vjeronauka

 GLAS SRPSKE: Kako komentarišete postavljanje vjerskih obilježja u školama i da li to znači da politika ulazi u škole?

KASIPOVIĆ: U RS postoji komisija koja se bavila pitanjem prava povratnika, a u okviru toga i vjerskim obilježijma. Kada je riječ o školama u Srpskoj, veoma su afirmativne ocjene. Tamo je jasno rečeno da vjerska obilježja mogu biti u prostorima gdje se obavlja vjeronauka. Isto tako, nisu bile jednostavne odluke koje smo donosili kada je trebalo mijenjati nazive škola i uklanjati određena obilježja. Mi smo u Srpskoj to obavili, ali taj dio posla nije završen u Federaciji BiH. Prema tome očekujem da se to uradi i u drugom entitetu, jer nema nikakvog razloga i opravdanja za različit pristup ovom pitanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.