Nerad Komisije za reviziju privatizacije naplaćivan duže od decenije

Banjaluka - Vlada RS ukinula je tek nakon 11 godina naknade predsjedniku i članovima Komisije za reviziju privatizacije u preduzećima i bankama, iako su to zaslužili mnogo ranije jer iza sebe nisu imali nikakve rezultate.

Komisija je duže od decenije razmatrala slučajeve privatizacije državnog kapitala, ali za to vrijeme nije raskinut nijedan kupoprodajni ugovor, bez obzira na niz afera koje su pratile masovnu pretvorbu kapitala.

Pitanje opravdanosti postojanja Komisije za reviziju privatizacije otvarano je u javnosti u više navrata, ali je uprkos opštem nezadovoljstvu njenim radom preživjela. Prema procjenama, rad ove komisije koštao je u proteklih 11 godina budžet Srpske više od milion maraka.

U Vladi su potvrdili da Komisija za reviziju privatizacije i dalje postoji, ali da su početkom ovog mjeseca ministri stavili van snage rješenje o naknadama za njenog predsjednika i pet članova.

- Naknade su ukinute jer trenutno nema novih zahtjeva za reviziju privatizacije. Komisija će bez ikakvih primanja pružati stručnu pomoć na osnovu zahtjeva tužilaštava za dosadašnje predmete koje obrađuje. Članovi ovog tijela odgovaraće i na druge zahtjeve u vezi sa predmetima koji su bili u njihovom radu. Blagovremeno su završili sve zahtijevane revizije i dostavili izvještaje odgovarajućim organima koji bi trebalo da dalje postupaju - kazali su u Vladi RS.

Članovima Komisije za reviziju privatizacije od novembra 2016. godine do početka aprila nisu isplaćivane naknade, a u Vladi RS naglašavaju da će obaveze do stupanja na snagu rješenja o ukidanju naknade biti izmirene. Dugovanja prema predsjednici, sekretaru i članovima Komisije iznose 9.922 marke, a iz informacije koja je dostavljena Narodnoj skupštini RS jasno je da je predsjednica Ravijojla Simić-Tešanović, koja je na tu funkciju postavljena krajem 2011. godine, primala mjesečnu naknadu od 607, a sekretar i članovi po 540 KM.

Član Komisije za reviziju privatizacije Nenad Račić nije želio da komentariše ukidanje naknada, ali je dodao da o njihovom radu najbolje svjedoče izvještaji koje je usvajala Narodna skupština RS.

- O našem radu sud je dao parlament RS, koji je jednoglasno usvajao izvještaje u kojima je precizno naveden broj urađenih revizija i sve ostalo što smo radili. Pozicija i opozicija su pohvalile godišnje izvještaje. Dalje procedure treba da rade nadležni organi - kazao je Račić.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da su se revizijom privatizacionih ugovora trebali baviti stručni timovi.

- To je profesionalni posao i dubinsku analizu trebali su da urade ljudi iz konsultantskih agencija ili konsultanti. To ne mogu nikako raditi ljudi iz administracije jer ih za ovaj problem nije briga. Ne postoji nijedan ozbiljan pristup reviziji privatizacije, odnosno da se provjeri ko je i šta uradio, ko je firmu zadužio i pustio niz vodu i ko je uopšte ispoštovao ugovor. Pošto Komisija za reviziju privatizacije to nije uradila za 11 godina, onda se zaista mora zamisliti nad ovakvim rješenjem. Mora biti angažovana specijalizovana konsultantska kompanija ili kuća koja će precizno utvrditi stanje kako bi na osnovu toga bila pokrenuta odgovornost protiv svih onih koji su se bavili zloupotrebama - kazao je Pavlović.

Naglasio je da je u proteklih 11 godina Vlada RS samo bacala novac plaćajući članove Komisije za reviziju privatizacije.

- Očito da nikome nije stalo da proizvodni kapaciteti rade jer zbog neispoštovanih privatizacionih ugovora osim u slučaju par kompanija imamo zatvorene fabrike. Žalosno je da za to niko ne odgovara - zaključio je Pavlović.

Od maja 2006. do početka 2011. godine utvrđene su nepravilnosti u privatizaciji 126 firmi, ali nijedan ugovor nije poništen, niti su sudovi izrekli ijednu osuđujuću presudu. Članovi Komisije za reviziju privatizacije u 2011. nisu završili kontrolu nijednog privatizovanog preduzeća, ali su rad naplatili 100.000 maraka.

Naknade

Naknada za predsjednika Komisije za reviziju privatizacije RS pri osnivanju 2006. godine iznosila je 1.350, za članove 1.250, a za sekretara 1.100 KM.

Krajem januara 2013. godine naknada je smanjena pa je predsjednik dobijao 1.215, a članovi 1.080 KM. Devet mjeseci kasnije, odlukom Vlade RS te naknade su prepolovljene, da bi u maju 2014. godine bile smanjene za još 20 odsto u korist Fonda solidarnosti za obnovu RS osnovanog poslije katastrofalnih poplava koje su pogodile Srpsku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.