Nema ništa od spajanja izbora

Sarajevo - Lokalni izbori koji su planirani za oktobar definitivno neće biti odgođeni i spojeni sa opštim izborima jer nema nikakvih šansi da budu napravljene radikalnije izmjene Izbornog zakona BiH, istakli su juče članovi radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva.

Radna grupa je duže vrijeme analizirala mogućnosti za krupnije izmjene izbornog zakonodavstva, a glavne su se odnosile na mogućnost spajanja lokalnih i opštih izbora i podizanje izbornog cenzusa. Poslije niza sastanaka ishod je da će sve biti okončano manjim zahvatima u Izbornom zakonu BiH.

Član radne grupe Lazar Prodanović pojasnio je poslije jučerašnje sjednice tog tijela da će se izmjene Izbornog zakona BiH uglavnom odnositi na tehničko poboljšanje zakona i poboljšanje rada biračkih odbora.

- Predviđeno je, između ostalog, da bude uduplan broj potpisa koje stranka mora da prikupi da bi mogla da izađe na izbore. Vjerujem da ćemo do sredine ili do kraja februara imati pripremljene izmjene Izbornog zakona kako bi on mogao da bude usvojen u Parlamentu BiH - kazao je Prodanović.

Dodao je da nema saglasnosti u vezi sa krupnijim izmjenama Izbornog zakona, među kojima je i spajanje lokalnih i opštih izbora.

- Lokalni izbori će biti održani sigurno u oktobru, mandati će biti vlasnički, a što se tiče izbornih lista ne bi bilo dobro da se ide korak unazad. Ne postoji ni saglasnost za povećanje izbornog praga - rekao je Prodanović i dodao da za tu opciju nije SDA mada bi to stabilizovalo političku scenu u BiH.

Predsjednik radne grupe Branko Petrić rekao je da su pretresena otvorena pitanja i da su o nekim stvarima postigli saglasnost što će donijeti značajan pomak u izbornom zakonodavstvu. Petrić je kazao da se o spajanju izbora govorilo više u medijima nego na sastancima radne grupe.

- Nema konsenzusa ni kada je riječ o cenzusu - rekao je Petrić i dodao da će početkom februara radna grupa intenzivirati rad kako bi na vrijeme pripremila izmjene Izbornog zakona.

Član radne grupe Borjana Krišto je potvrdila da neće biti radikalnijih izmjena izbornog zakonodavstva, ali naglašava da su reforme Izbornog zakona neophodne.

- Treba sve učiniti da budu primijenjene odluke sudova i u izbornom zakonodavstvu. U ovom trenutku neće biti spajanja lokalnih i opštih izbora mada bi to bilo racionalno, jeftinije i efikasnije. U Ustavu BiH, međutim, stoji da izbori treba da se održavaju svake četiri godine, naizmjenično opšti i lokalni. Dok te stvari u Ustavu ne budu promijenjene, moramo raditi u skladu sa postojećim Ustavom i zakonodavstvom - rekla je Krišto.

Većina vodećih stranaka ranije se izjasnila da nemaju ništa protiv da birači jednom u četiri godine izlaze na birališta, ali su se mišljenja razlikovala u tome da li redovni lokalni izbori treba da budu održani ove godine i da mandat izabranih traje do 2018. kada bi lokalni i opšti izbori bili održani zajedno ili da lokalni izbori budu odgođeni do 2018. godine, što znači da bi aktuelni lokalni zvaničnici nastavili da rade još dvije godine. Većina članova radne grupe bila je opredijeljena i za podizanje izbornog praga sa tri na pet odsto s ciljem stvaranja čvršćih skupštinskih većina.

Radna grupa će se na narednoj sjednici izjasniti o svim razmatranim pitanjima i o poglavlju Izbornog zakona koje se odnosi na medije tokom predizborne kampanje. Tim poglavljem treba da budu obuhvaćene i mjere koje će važiti za štampu. Član radne grupe Mirko Šarović predložio je da funkcioneri koji su u mandatu, ako su kandidati na izborima, tokom predizborne kampanje ne mogu biti zastupljeni u medijima u svojim redovnim poslovima.

Pomoćnik direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH Helena Mandić navela je da predlažu da zakonom bude obuhvaćena odredba da novinari ne smiju izražavati bilo kakvu naklonost političkim partijama tokom gostovanja njihovih predstavnika u medijima, te da mediji imaju pravo da odbiju plaćeno političko oglašavanje tokom kampanje. Ona je pojasnila da izmjenama treba da bude predviđeno, kao što je i predviđeno Zakonom o komunikacijama BiH, da na osnovu prigovora političkih subjekata mediji mogu biti kažnjeni ako krše Izborni zakon, usmenim i pismenim upozorenjem i sa 150.000 KM. Za ponovljeno kršenje odredaba zakona predviđena je kazna i od 300.000 KM, a kao sankcije predviđene su i suspenzije i oduzimanje dozvola za rad.

Ivanić

Član Predsjedništva BiH iz RS Mladen Ivanić kazao je da postoje naznake da se druga dva člana Predsjedništva dogovore da se kroz promjene Izbornog zakona riješi i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva, ali da to nema posljedica na izbor srpskog člana. On smatra da bi bilo dobro da cenzus bude pet umjesto tri odsto i da mandat pripada stranci, a ne pojedincu.

- Lokalni izbori u oktobru

- Izborni prag ostaje tri odsto

- Mandat i dalje vlasništvo pojedinca, a ne stranaka

- Stranke će morati da prikupe duplo više potpisa za kandidaturu

- Biće uređena uloga medija u izbornoj kampanji

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.