Foto: Agencije
| Trgovska gora
BANjALUKA, SARAJEVO - Domaće institucije i stručni timovi spremaju nove pravne i diplomatske korake protiv namjere susjedne Hrvatske da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane (NE) "Krško" i postojeći institucionalni otpad skladišti na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa BiH, a u prilog ovdašnjim tvrdnjama ide i sve glasniji bunt građana s druge strane Une.
KLjUČNE INFORMACIJE
Zvanični Zagreb je vlasnik polovine NE "Krško" u Sloveniji i obavezan je da preuzme svoju polovinu otpada, zbog čega već uveliko sprovodi pripreme za skladištenje na lokaciji nekadašnje kasarne "Čerkezovac", odnosno na području hrvatske opštine Dvor koju samo Una dijeli od BiH i najbližeg Novog Grada.
Nadležni u BiH su, nakon prvog sučeljavanja u Ženevi sa predstavnicima Hrvatske o problematici Trgovske gore, nastavili da prikupljaju dokaze s ciljem da zaustave zvanični Zagreb u toj namjeri te su naučni dokazi u ovom momentu, kako za "Glas" tvrde upućeni, među najvećim ovdašnjim adutima.
Hrvatska, s druge strane, još nije otkrila ključni dokument, a to je Studija uticaja na životnu sredinu koja će, prema ranijim najavama, doći pod lupu eksperata u BiH.
Koordinator stručnih timova u BiH zaduženih za problematiku Trgovske gore Borislav Bojić je, potvrđujući da Hrvatska još nije otkrila Studiju uticaja kao ključni dokument u postupku, ocijenio da bi ista mogla da bude proslijeđena u BiH u jeku predstojećih praznika.
- Mi smo spremni da damo svoj odgovor na to u svako doba i u slučaju da nam ostave kratko vrijeme za izjašnjenje - kazao je Bojić.
Domaće institucije, u saradnji sa međunarodnim partnerima, nastavljaju da osporavaju namjere zvaničnog Zagreba i to na bazi nauke i struke.
- Držimo se pravca koji smo zacrtali. Imamo dobre timove, a trenutno se razmišlja i o nekim aktivnostima koje nam se pružaju kao mogućnost s obzirom na to da je Hrvatska sada praktično odustala od odlagališta, već promoviše skladište. Pojavili su se i novi momenti u Hrvatskoj usljed nekoliko događaja koji se tiču otpada jer se diže glas javnosti i u Sisku, Zagrebu, Petrinji - rekao je Bojić, podsjećaju da je spor između Hrvatske i Slovenije nastao zbog institucionalnog, a ne otpada niske i srednje radioaktivnosti za čije odlaganje postoje uslovi u Vrbini.
Trgovska gora kao lokacija za radioaktivni otpad je, podsjetio je, politička odluka koja se sada suočava sa činjenicama koje su rezultat istraživanja.
- Prije donošenja Studije uticaja na životnu sredinu ima postupak koji treba da sprovedu, a to je odabir lokacije. Moraju da budu razmotrene najmanje dvije. Tu su napravili nekoliko propusta što ćemo pokušati da okrenemo u našu korist - istakao je Bojić, ne otkrivajući više detalja.
I Hrvatske i dalje stižu tvrdnje da se sve radi u skladu sa propisima, da će skladišta biti sigurna i da ne stoji bojazan za područje oko Une. Na to su u nekoliko navrata iz BiH poručivali i da je suočavanje pred Komitetom ESPO o prekograničnom zagađenju potvrdilo da Hrvatska nije ispoštovala pravila i propise.
Mogućnost tužbe protiv Hrvatske je, naime kao opcija pominjana još u doba prvih analiza i strategija domaćih ekspertskih timova, a nije isključena ni početkom godine na sjednici Predsjedništva BiH. U jednom od zaključaka je upućen poziv Pravobranilaštvu BiH da se uključi u praćenje situacije te da razmotri najradikalnije pravne mjere.
- Predsjedništvo BiH poziva Pravobranilaštvo da razmotri preduzimanje neophodnih pravnih i drugih mjera, uključujući i pokretanje međunarodnog spora, arbitraže ili druge pravne postupke protiv Republike Hrvatske u vezi s konkretnim slučajem - saopšteno je nakon sjednice Predsjedništva.
Da su tražili od Pravobranilaštva da prouči ovaj slučaj te kaže na koji način treba da bude podnesena prijava i da li treba ići sa tužbom protiv Hrvatske, potvrdila je nedavno i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, uz opasku da je u pripremi i zahtjev prema Venecijanskoj komisiji.
Da je slučaj "Trgovska gora" pitanje od posebnog značaja za Republiku Srpsku i BiH ističu redovno i iz Vlade Srpske. O tome je diskutovano i na jednoj od posljednjih sjednica, kada je ukazano i na to da su lokalne zajednice koje bi mogle biti pogođene projektom u više navrata iskazale protivljenje namjeri Hrvatske.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je, takođe, realizovalo i iniciralo niz aktivnosti od kojih se ističe pokretanje inicijative za multisektorski odgovor institucija, što je rezultovalo nizom stručnih i naučnih radova neophodnih za argumentovan odgovor na studiju uticaja za navedeno postrojenje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.