Nebojša Radmanović: Referendumom Srpska ne krši Ustav

Goran Maunaga
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Nebojša Radmanović: Referendumom Srpska ne krši Ustav

Tačno je da je Turska pred sastanak u Karađorđevu predložila deklaraciju u kojoj je bilo dijelova Istanbulske deklaracije. Međutim taj tekst bio je neprihvatljiv za Republiku Srpsku, čiji sam ja predstavnik, zbog čega o njoj nismo ni govorili na sastanku.

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

- Mislim da je predsjednik Gul odmah shvatio moju primjedbu da ne možemo govoriti jedni drugima o unutrašnjim stvarima, a deklaracija je već imala dio koji se odnosi na BiH. Tako da nismo ni imali deklaracije, nego zajedničko saopštenje koje govori upravo ono što i treba da govori - rekao je Radmanović.

* GLAS: Koje su najsnažnije poruke sastanka BiH, Srbije i Turske održanog u Karađorđevu?

RADMANOVIĆ: Kada se saberu rezultati svega onoga što se radilo tamo, mislim da su dobri, jer smo u toku jednog dana, pored trilateralnog sastanka, imali i bilateralne sastanke sa Srbijom i sa Turskom. Po mom mišljenju suština je u multilateralnom mirovnom dogovoru. Kada kažem mirovnom, mislim na razmišljanje svih zemlja da se u 21. vijeku svi trebamo razvijati u miru. Zbog toga je zajednička ocjena da sve zemlje teže ka Evropskoj uniji, da su na različitom stepenu razvoja, da su različita razmišljanja EU o sve tri zemlje i da se na tom putu moramo između sebe pomagati. Takvi skupovi uvijek znače priliku za razgovor o podršci jednih drugima, prije svega u ekonomskom smislu. Turska je najveća i ekonomski najrazvijenija zemlja u ovom trouglu i može mnogo više da uradi u trgovinskoj razmjeni.

* GLAS: Da li je tačno da je Turska za Karađorđevo imala pripremljenu deklaraciju, koja se oslanjala na zaključke Istanbulske i da li je bilo govora o tome?

RADMANOVIĆ: Tačno je da je bio prijedlog deklaracije i da se polazilo od Istanbulske deklaracije. Uobičajeno je da se takvi zajednički sastanci završe nekom zajedničkom izjavom, bilo da je to saopštenje, izjava ili neka deklaracija. No, to je stvar koju moraju dogovoriti tri strane. Turska se opredijelila da u pripremi sastanka pošalje prijedlog o kojem bi se raspravljalo i na koji sam imao primjedbe i prije dolaska u Karađorđevo i o tome sam obavijestio i Gula i Tadića. Poznato je da za RS, čiji sam ja izabrani predstavnik, nije prihvatljiva Istanbulska deklaracija, o čemu sam govorio prije godinu i sada podsjetio predsjednika Gula da tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić nije imao pravo da potpiše taj akt i da on nije važeći. Turska strana je odmah prihvatila primjedbu i neke druge na ono što je pisalo u tom aktu, tako da nismo ni imali deklaraciju, nego zajedničko saopštenje koje govori upravo ono što i treba da govori. Mislim da je predsjednik Gul odmah shvatio moju primjedbu da ne možemo govoriti jedni drugima o unutrašnjim stvarima, a deklaracija je već imala dio koji se odnosi na BiH.

* GLAS: Šta se navodilo u toj deklaraciji?

RADMANOVIĆ: U prijedlogu deklaracije, u početnim raspravama, govorilo se o evro-atlantskim integracijama regiona u cjelini, što nisam mogao da prihvatim kao predsjedavajući Predsjedništva i drugi sagovornici su prihvatili da u saopštenju i izjavama za štampu govorimo o evropskim integracijama. U RS ne postoji raspoloženje za NATO savez koji se povezuje sa tim atlantskim dijelom i ja, zastupajući interese srpskog naroda, to nisam mogao da prihvatim i taj dio je potpuno izbačen.

* GLAS: Odluka o referendumu u Republici Srpskoj je ušla u "Službeni glasnik RS" i trebalo bi da se održi u junu. Kako gledate na reakcije poslije toga?

RADMANOVIĆ: Oni koji vole praviti probleme u BiH dižu preveliku buku oko referenduma. Stalno je potrebna neka tema da bi i oni iz međunarodne zajednice obezbijedili svoje stalno mjesto u BiH, jer neće da idu odavde gdje im je lijepo. Ono što je usvojila Narodna skupština RS ni po čemu ne može i ne treba da bude tema rasprave ni u OHR-u, ni tema rasprave ambasadora u BiH, kao ni političara u Sarajevu. Radi se o najvišem demokratskom pravu jednog naroda, jednog entiteta, da se izjasni o nečemu što on misli da je važno. Funkcionisanje institucija BiH koje su mimo Ustava BiH je sasvim normalno osporiti. U posljednje vrijeme ponovo čitam Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer u OHR-u tvrde da je ovo nešto što je protiv Dejtona. Ja tvrdim, a tvrde i svi narodni poslanici u NSRS i predsjednik RS, da u Ustavu BiH nema institucije Suda i Tužilaštva BiH i o tome se izjašnjavamo.

* GLAS: Postoje prijetnje da će visoki predstavnik iskoristiti bonska ovlašćenja ili Brisel uvesti sankcije političarima iz RS zbog referenduma?

RADMANOVIĆ: Pitanje eventualnih sankcija nikada ništa dobro nije donijelo nikome - ni onima koji utvrđuju sankcije, a pogotovo ne onima protiv kojih se to utvrđuje. Mislim da će oni koji razmišljaju o ukupnoj politici Evropske unije shvatiti ovo što sam rekao i neće preduzimati takve mjere.

Rijaset

* GLAS: Kako komentarišete dosta loše reagovanje Rijaseta Islamske zajednice, jer je, navodno, u Karađorđevu razgovarano o postavljanju rejsa u BiH?

RADMANOVIĆ: Niko nije ni pomenuo imenovanje rejsa, a ne vjerujem ni da je moguće da ja to nisam čuo. O tome se uopšte nije govorilo i to nije nadležnost ni Predsjedništva BiH, a pogotovo ne može biti nadležnost druga dva predsjednika koja su tu bila. To je jedno, blago rečeno, smiješno saopštenje. Sve tri zemlje koje su učestvovale na sastanku su sekularne zemlje po Ustavu. Ne misli valjda neko iz Islamske zajednice da bi se predsjednici upustili u raspravu o tome, a Ustav im je rekao drugačije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.