Najdžel Kejsi: EU zanima funkcionalna BiH, a ne njeno uređenje

Niko u EU ne razgovara o procesu pristupanja BiH u smislu centralizacije ili decentralizacije. EU želi da vidi BiH koja može da ispuni zahtjeve za članstvo i koja može efikasno da funkcioniše kao članica EU.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ambasador Velike Britanije u BiH Najdžel Kejsi.

- Teško je očekivati da će se u BiH desiti značajniji pomaci u smislu rješavanja političke krize prije lokalnih izbora. Ali zaista se nadam da će se odmah poslije izbora desiti preusmjerenje na pitanja koja su zaista važna, a to su ekonomija i radna mjesta - rekao je Kejsi.

* GLAS: Čuju se ocjene da BiH od Dejtona do danas nikada nije bila u lošijoj političkoj situaciji. Kako je Vi vidite?

KEJSI: Situacija sigurno nije dobra, čak je i razočaravajuća poslije pozitivnog kretanja sa početka godine. Kad bi postojala zajednička politička volja, mislim da bi se to pozitivno kretanje brzo vratilo. Mislim da bi svi ovdje željeli da vide posvećenost pitanjima koja zaista utiču na živote običnih ljudi.

* GLAS: Šta su to po Vašem mišljenju trenutno najveći izazovi, a šta najveći problemi BiH?

KEJSI: U svakoj drugoj zemlji u Evropi ekonomija je glavni izazov. Mislim da je tako i ovdje. Ljudima očajnički trebaju radna mjesta i zarada da bi izdržavali svoje porodice. Zadatak je vlada da stvore najbolji mogući okvir u kojem se mogu otvoriti i održati radna mjesta.

* GLAS: Koalicije koje su postojale na nivou BiH i FBiH su se raspale, tako da se BiH gotovo dvije godine nalazi u različitim "postizbornim kombinatorikama" bez izgleda da se politička situacija stabilizuje. Kako bi po Vašoj ocjeni BiH i FBiH mogle da izađu iz ovog ćorsokaka?

KEJSI: Ustav BiH je složen na jedinstven način i traži znatno veći stepen saradnje između političkih stranaka nego što je to slučaj u većini drugih evropskih političkih sistema. Može biti efikasan i funkcionisati u interesu svih ljudi u ovoj zemlji, ali da bi do toga došlo, političke vođe moraju prihvatiti činjenicu da moraju zajednički raditi na pronalaženju dogovorenih rješenja, da bi se postigao napredak u zajedničkom interesu onih koje predstavljaju.

* GLAS: O različitim zahtjevima za smjenu odlučuju ustavni sudovi BiH i FBiH. U međuvremenu su iz Republike Srpske stigle inicijative za smjenu ministra inostranih poslova Zlatka Lagumdžije i zamjenika predsjedavajućeg Parlamenta BiH Denisa Bećirovića zbog kršenja Ustava i zakona BiH. Kako ovo utiče na stabilnost u zemlji?

KEJSI: Nažalost, trenutno je politički fokus na ovim pitanjima. Siguran sam da bi obični ljudi u ovoj zemlji radije vidjeli da je politički fokus na ekonomiji, radnim mjestima i načinu da se obezbijedi da oni i njihove porodice imaju pred sobom bolju budućnost.

* GLAS: Da li će se po Vašoj ocjeni politička situacija u BiH raspetljati prije lokalnih izbora?

KEJSI: Teško je očekivati značajnije pomake prije lokalnih izbora. Ali, ja se zaista nadam da će se odmah poslije izbora desiti preusmjerenje na pitanja koja su zaista važna. Ako se to ne desi, bojim se da će ekonomska cijena biti dosta visoka, što će osjetiti svi obični ljudi u cijeloj zemlji.

* GLAS: Neke stranke smatraju da su vanredni opšti izbori "ključ rješenja". Kako to komentarišete?

KEJSI: Nije na nama da komentarišemo domaću politiku. Ali, mislim da bi poslije ovih izbora bilo dobro razmisliti da li bi za BiH bilo bolje da istovremeno održava lokalne i opšte izbore. Dvogodišnji izborni ciklus, zajedno sa složenim procesom formiranja koalicionih vlada na različitim nivoima vlasti, ostavlja malo vremena za ostvarenje stvarnog napretka između izbora.

* GLAS: Iz pojedinih stranaka nerijetko se može čuti da ova zemlja treba da se centralizuje da bi ušla u EU. Da li to Unija zahtijeva?

KEJSI: Niko u EU ne razgovara o procesu pristupanja BiH u smislu centralizacije ili decentralizacije. EU želi da vidi BiH koja može da ispuni zahtjeve za članstvo i koja može efikasno funkcionisati kao članica EU. Mnogo je različitih modela organizacije država u EU i bitno je da li one funkcionišu, da li rade u skladu sa evropskim zakonom i da li rade u interesu svih svojih građana.

* GLAS: Da li BiH sa OHR-om može da se kreće ka EU?

KEJSI: Nema razloga zbog kojih se dalji koraci ka članstvu u EU ne bi pravili dok je OHR još prisutan. Logikom - što više napretka se postigne prema sigurnoj budućnosti BiH u EU i evroatlantskim institucijama, to će biti manje potrebe za OHR-om.

* GLAS: Da li po Vašoj ocjeni neki političari u BiH namjerno provociraju političke krize da bi se javnost time bavila, bez obzira na činjenicu da ova zemlja ima izuzetno velike ekonomske probleme?

KEJSI: Ovo je zasigurno kritika koju čujem od velikog broja ljudi, u cijeloj zemlji.

* GLAS: Na jesen ponovo zasjeda Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira. Očekujete li da se Kancelarija OHR-a konačno ugasi i kakav će stav o tom pitanju zauzeti Velika Britanija?

KEJSI: Ne. Naš stav je da OHR treba zatvoriti tek kada u potpunosti budu ispunjeni svi dogovoreni uslovi. Ključ za postizanje ovog cilja je jasno u rukama domaćih političara.

Rokovi

* GLAS: Sedam političkih lidera BiH u Briselu su obećali da će ispoštovati rokove koje su sami postavili da bi BiH mogla aplicirati za kandidatski status u EU. Po onome što vidite da li će BiH uspjeti da realizuje te zadatke?

KEJSI: Stranačke vođe su se sa dobrom namjerom obavezale i, koliko ja znam, i dalje su predani tim obavezama. Zadaci neće nekim čudom nestati i nadam se da se njihova implementacija neće dalje prolongirati. Svako dalje odgađanje rizično je za zajednički cilj BiH da dobije status kandidata u 2012. godini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.