Iz struke jasna poruka: U Ustavu ni zapeta nije sitnica!

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: arhiva

BANjALUKA - Republika Srpska, po svemu sudeći, neće za rođendan 2027. godine dobiti novi ustav, kako je prvobitno planirano, iako za to postoji politička podloga, a struka poručuje da nadležni treba tom poslu da pristupe maksimalno oprezno, jer svaka greška u koracima može skupo da košta.

Prvi Ustav Republike Srpske usvojen je 28. februara 1992. pod imenom Ustav Srpske Republike BiH. Od 1992. do 2011. godine mijenjan i dopunjavan čak 17 puta, sa 122 amandmana što, prema riječima i pravnika i političara, ukazuje da je ustavnopravni sistem značajno reformisan, i to mahom pod pritiskom visokih predstavnika.

Priča o potrebi usvajanja novog teksta ustava Republike Srpske otvoreno je prije više od deset godina, ali je zaustavljena u Vijeću naroda Srpske gdje bošnjački delegati, prvenstveno iz stranaka sa sjedištem u Federaciji, u proteklim sazivima imali dovoljan broj ruku da "obore" ustavne reforme.

Zatišje

Svojevremeno zatišje je prekinuto lani u martu kada je Narodna skupština na posebnim sjednicama pokrenula procedure i razmatranje novog Ustava.

Nacrt, sa 150 članova, dobio je zeleno svjetlo u republičkom parlamentu. U tekstu je izražena opredijeljenost za poštovanje Dejtonskog sporazuma, uz stav da Srpskoj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, osim koje su članom tri Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH.

Predviđeno je i pravo na samoopredjeljenje, uvođenje Vojske Srpske, ukidanje Vijeća naroda i potpredsjednika, proglašenje Banjaluke za glavni grad jer je to još Sarajevo u važećem Ustavu, dok bi Istočno Sarajevo, odnosno Pale, mogle da budu njena prestonica.

Neke od predloženih promjena

* Zakoni Parlamentarne skupštine BiH primjenjivaće se na teritoriji Srpske tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština

* Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje.

* Banjaluka glavni grad, prestonica Istočno Sarajevo/Pale.

* Republika Srpska ima svoju vojsku

* Ukidanje Vijeća naroda i pozicija potpredsjednika

Ova tema stavljena je ponovo na dnevni red u oktobru, nedugo nakon što su sprovedeni opšti izborim, kada je najavljeno da je moguće da Srpska dobije novi ustav na svoj 35. rođendan, odnosno 9. januara 2027. godine.

Međutim, to, prema riječima predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, ipak neće biti moguće. U te aktivnosti će se, kako je rekao, ući nakon formiranja Vlade Republike Srpske i usvajanja budžeta za narednu godinu.

- Nema otpora u Srpskoj, imamo dvije trećine, možemo to donijeti, vjerujem da ćemo napraviti konsenzus sa svima - rekao je Dodik.

On je naveo da se neće stići do 9. januara provesti sva procedura kako je planirao, te je podsjetio da je Ustav Republike Srpske usvojen 28. februara 1992. godine i možda da bude tog datuma.

- Vidjećemo, radićemo na tome - zaključio je on.

Najveći pečat u Ustavu Srpske, pisanom te 1992, ostavili su pravni ekspert Radomir Lukić i pokojni akademik Gašo Mijanović.

Lukić za "Glas" podvlači da Skupština ima ustavotvornu nadležnost i da je to izvan svakog spora i definisano u republičkom Ustavu. Prema uređenju BiH, podsjetio je, Ustav Srpske mora da bude u saglasnosti sa Ustavom BiH.

- Postojeći Ustav koji je doživeo toliko izmena da je više amandmana i njima stvorenih članova nego izvornog teksta a ima veliku tehničku manu da se njime veoma teško može služiti s obzirom na to da nije običaj da se prave prečišćeni tekstovi na našem području. Utoliko bi taj novi ustav trebalo da u određenoj meri otkloni taj tehnički nedostatak postojećeg ustava sa amandmanima, bilo onima koje je donela Skupština ili onim takozvanim koje su, kako se kaže, nametali visoki predstavnici koji nemaju niti mogu da imaju de jure ustavotvornu vlast u Srpskoj - kazao je Lukić koji je ranije isticao za "Glas" da je temeljni Ustav napisan u teško vrijeme, ali u rekordnom roku.

Danas poručuje i da treba biti oprezan u tome da se izmjenama ustava na neki način ne pogorša položaj Republike Srpske s obzirom na moguća rješenja koja bi odstupila od rečenog, a koja bi izazvala reakcije određenih činilaca koji su veoma uticajni.

U vrijeme usvajanja nacrta ustava je pojašnjavana i procedura glasanja. Jedna od opcija je bila da se glasa, tajno ili javno u Skupštini, a druga je ustavni referendum. Za usvajanje novog ustava potrebna je dvotrećinska većina što u ovom sazivu Narodne skupštine ima vladajuća koalicija na čelu sa SNSD-om.

Crtice iz istorije

Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

Najviši pravni akt Srpske, koji je uz amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.

Diplomirani novinar. U redakciji „Glasa Srpske“ radi od februara 2009. godine. Uža oblast unutrašnja politika.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.