Foto: ilustracija
BRISEL - Konačne obrise velike ekonomske krize moći ćemo vidjeti i prije juna ove godine, upozorava sve veći broj stručnjaka, ističući da rat na Bliskom istoku i zatvaranje Ormuskog moreuza sve ozbiljnije narušava ekonomske tokove.
Situacija na globalnom tržištu sirove nafte posljednjih mjeseci pokazuje znake ozbiljne nestabilnosti i nestašice u fizičkoj ponudi, što se indirektno odražava na cijene energenata širom svijeta.
Kada su prve američke i izraelske rakete pogodile Iran prije nešto više od mjesec dana, scenario u kojem bi cijena nafte dostigla 150 dolara po barelu smatran je ekstremnim i gotovo nerealnim, utopističkim. Međutim, razvoj događaja na terenu pokazao je da se tržište kreće upravo u tom pravcu. Takozvana fizička cijena brent nafte, koja predstavlja stvarnu cijenu isporuke na licu mjesta, opasno se približava tom nivou, dok je fjučers cijena za tekući mjesec već duže vrijeme iznad 100 dolara po barelu. U jednom trenutku zatvorena je i iznad 109 dolara, što je najviši nivo od eskalacije sukoba u Ukrajini početkom 2022. godine.
Prema riječima stručnjaka, ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da je fizička cijena u pojedinim trenucima čak i za više od 30 dolara viša od fjučersa, što je izuzetno rijedak fenomen. Uobičajeno, razlika između ove dvije cijene uglavnom se kreće oko dva dolara. Ovako veliki raspon ukazuje na ozbiljan nedostatak stvarne ponude nafte na tržištu.
Kupci su, prema ocjenama stručnjaka, spremni da plate značajnu premiju kako bi odmah došli do barela, što govori o pritisku na snabdijevanje i poremećajima u lancima isporuke.
Pored brenta, i druge referentne cijene nafte pokazuju sličan trend rasta. Naftom iz regiona Dubaija i Omana trguje se iznad 150 dolara po barelu, dok je američka nafta u pojedinim trenucima premašila brent, što ukazuje na preusmjeravanje potražnje ka alternativnim izvorima snabdijevanja. Ove razlike u cijenama, navode stručnjaci, odražavaju poremećaje u pomorskom transportu i strah od daljeg pogoršanja situacije.
Eksperti upozoravaju da bi, ukoliko sukobi budu nastavljeni, i do kraja ovog mjeseca, a pogotovo tokom maja, cijene sirove nafte mogle ići i znatno iznad trenutnih nivoa, uz scenarije koji u najekstremnijim prognozama pominju i 200 dolara po barelu.
Za Evropu, koja značajan dio nafte i gasa uvozi, ovakav razvoj događaja znači potencijalno novi talas inflacije i povećanje troškova života. Za BiH, koja je u potpunosti zavisna od uvoza naftnih derivata, ovakav razvoj događaja imaće još katastrofalnije posljedice, iako mnogi ovdašnji eksperti ističu da nam je olakšavajuća okolnost što smo malo tržište, koje sa relativno malim količinama može podmiriti ovdašnje potrebe građana i privrede.
Ono što ipak zabrinjava jeste što se cijena od četiri marke za litru, o čemu je "Glas" već pisao, više nimalo ne čini nerealnom. U tom slučaju cijena goriva na benzinskim pumpama bile bi za oko 80 odsto viša od onih koje su bile prije početka rata na Bliskom istoku.
Sve ovo ukazuje da trenutna kriza nije samo regionalna, već globalna, sa velikim potencijalom da dramatično utiče na ekonomske tokove širom svijeta, uključujući i Evropu i zemlje zapadnog Balkana.
Stručnjaci upozoravaju da je globalna recesija neizbježna ove godine, a ona bi mogla potrajati i duži period. Na to je ukazao i šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev, navodeći da zemljama članicama EU predstoje izuzetno teška vremena. Kako je istakao, azijske zemlje brinu o svom narodu, misleći na nove energetske sporazume između Rusije i azijskih zemalja, dok EU i Velika Britanija, prema riječima Dmitrijeva - ubrzavaju svoje ideološko samouništenje. Da ova zajednica krupnim koracima korača ka ambisu, govori i to Evropska komisija planira da predstavi svoj prijedlog da od 15. aprila bude zabranjen uvoz ruske nafte u cijeloj EU, a što bi najviše pogodilo Mađarsku, koja je do sada bila izuzeta od naftnih sankcija. U slučaju da se to desi, cijena goriva u ovoj državi, a iz koje crno zlato uvozi i BiH, mogla bi da ode i preko pet maraka.
Dmitrijev smatra da bi evropske pumpe mogle da ostanu bez goriva već oko 20. aprila. Kako je istakao posljednje pošiljke energenata stići će preko Ormuskog moreuza u EU 11. aprila i pozvao je sve u Evropi da "vežu pojaseve".
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH glavne rute snabdijevanja domaćeg tržišta su i dalje nepromijenjene pa benzin najčešće stiže iz rafinerija u Srbiji, Hrvatskoj i Italiji, dok se dizel doprema i iz Italije. Iako je prosječna uvozna vrijednost dizela iznosila 1,50 KM po litru, a benzina 1,45 KM, krajnja cijena na benzinskim pumpama daleko je viša zbog zajedničkih zahvata države koji kroz fiksne namete i poreze čine značajan dio svakog računa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.