Na obnovu čeka još 145.000 kuća

SARAJEVO - Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma u BiH je obnovljeno 322.000 stambenih jedinica ili 68 odsto porušenog stambenog fonda, dok na obnovu čeka još 145.000 kuća i stanova.

Rekla je to u petak u Sarajevu predsjednik Unije za održivi povratak Mirhumisa Zukić.

- Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma od vlasti smo očekivali da će završiti proces povratka 2010. godine. Izuzetno mnogo sredstava je izdvojeno za taj proces, ali on nije dao rezultate - istakla je ona.

Dodala je da u BiH još ima više od 7.000 osoba u kolektivnim centrima i da je riječ uglavnom o starim. Konstatovala je da povratak izbjeglih i raseljenih lica nije završen, mada je primjenom imovinskih zakona imovina vraćena u 99,8 odsto slučajeva.

- Ljudi su često dobijali sertifikat, ali nisu ušli u posjed imovine. Mnoge kuće su porušene i novim regulacionim planom ti ljudi ne mogu doći u posjed iako imaju sertifikat da su vratili imovinu. Postoje mnogi ljudi koji nisu dobili donacije jer ne mogu ući u posjed svoje imovine - konstatovala je Zukićeva.

Kazala je da u BiH ima oko 602.000 povratnika, ali da mnogi od njih nisu prijavljeni u mjestu povratka.

Pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica RS Drago Vuleta rekao je da je Republika Srpska učinila mnogo u prethodne četiri godine na trajnom rješavanju problema povratnika, izbjeglih i raseljenih lica istakavši da taj problem treba rješavati ravnomjerno u cijeloj BiH.

- Od 643 porodice koje su se nalazile u kolektivnom smještaju gdje su uslovi života najteži, tamo su ostale 375, a u toku je realizacija projekata za rješavanje statusa 179 porodica. U posljednje četiri godine osim prošle, recesijske, za povratak i održivi povratak izdvajano je po 6,5 miliona maraka godišnje isključivo za povratak Bošnjaka i Hrvata, od čega se 1,5 miliona odnosilo na održivi povratak - kazao je Vuleta.

Istakao je da je RS od početka sprovođenja imovinskih zakona zagovarala princip dobrovoljnosti i da je u tome prioritet imao povratak.

Naglasio je da nema trajnog rješenja pitanja sprovođenja Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma bez poštovanja svih njegovih principa. Izrazio je nadu da će Revidirana strategija za sprovođenje Aneksa sedam dati odgovor na to i da će, kako je u tom dijelu Dejtona rečeno, uključiti i pitanje ostanka u novom mjestu življenja i nadoknadu štete za uništenu imovinu.

Vuleta je istakao da je RS spremna da krene u primjenu Revidirane strategije da bi se konačno stavila tačka na problem izbjeglih i raseljenih.

- Povratak su u proteklom periodu obilježila velika budžetska izdvajanja za rješavanje problema izbjeglih i raseljenih. U protekle tri godine izdvojeno je više od 150 miliona maraka samo sa nivoa BiH, a do te sume došlo se udruživanjem sredstava budžeta institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta.

Krediti

Sa nivoa BiH za povratak je u ovoj godini izdvojeno 35 miliona maraka, a Parlament BiH je zadužio Ministarstvo finansija da obezbijedi neophodna kreditna sredstva, kazao je pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić.

Dodao je da se zaduženjem kod Razvojne banke Savjeta Evrope od 24 miliona može riješiti problem oko 1.000 porodica, ali da ostaje 2.400 porodica ili 7.000 ljudi koji i dalje ostaju u kolektivnim centrima. Podsjetio je da se BiH treba zadužiti za novih oko 500 miliona maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.