Moj grad: Sve manje brakova

ISTOČNA ILIDžA - Da li zbog pomodarstva ili vremena u kojem živimo, a u kojem smo opterećeni egzistencijalnim problemima, okrenuti uglavnom sami sebi, tek broj sklopljenih brakova u Istočnom Sarajevu u prošloj godini pokazuje da se, po ovom pitanju, ne možemo pohvaliti. U našem narodu porodica je oduvijek bila svetinja u koju se nije smjelo dirati, a koja se morala njegovati i poštovati. Kod starijih ljudi još uvijek vlada mišljenje da čovjek bez porodice nije čovjek jer nije ispunio svrhu svog postojanja. Međutim, surova realnost nas sve više prisiljava da postepeno mijenjamo uvriježena mišljenja o bračnoj zajednici u kojoj supružnici treba da dijele dobro i zlo do kraja života. Formiranje porodice, posebno u današnjim uslovima života, ozbiljan je i odgovoran čin o kojem, prije donošenja konačne odluke da li stati na "ludi kamen" ili ne, mnogi moraju dobro da razmisle. Loša ekonomska situacija, koja godinama vlada na širem području, nije zaobišla ni Istočno Sarajevo i to je jedan od osnovnih razloga što se mladi ljudi sve teže odlučuju da stanu pred matičara. Nezaposlenost, besperspektivnost, neriješeno stambeno pitanje, osnovni su razlozi koji se navode kao prepreka za ulazak u brak. Broj sklopljenih brakova stagnira ili se, u pojedinim sredinama, zadržava na uobičajenom prosječnom nivou, koji, ni u kojem slučaju, nije zadovoljavajući. Često isticanje da je pomoć šire društvene zajednice u rješavanju ovog pitanja neophodna, i dalje će biti samo fraza sve dok se, zaista, ne učine konkretni potezi koji će opovrgnuti ovu retoriku. Na svu sreću, uvijek ima i biće onih koji su zbog, i u ime ljubavi spremni na zajedničku borbu sa svim poteškoćama koje život nosi. Među stanovnicima Istočnog Sarajeva, u prošloj godini najodvažniji su bili Paljani jer je 121 par iz ove opštine odlučio da kaže sudbonosno "da". Slijede Ilidžanci, koji su se u 98 slučajeva zakleli na vječnu ljubav, dok je u Sokocu to obećanje dalo 67, a u Istočnom Novom Sarajevu 59 parova. I ovi statistički podaci pokazuju da je broj sklopljenih brakova veći u razvijenijim opštinama, koje ovim ljudima, ipak, nude neku perspektivu. Male i nerazvijene sredine, kao što su Trnovo i Istočni Stari Grad, još uvijek se lavovski bore kako bi podigle nivo življenja, pa tako i mladim obezbijedile osnovne uslove za normalan život. Na taj način bi broj sklopljenih brakova, kojih je protekle godine u Trnovu bilo samo pet, a u Istočnom Starom Gradu četiri, sigurno bio veći. Međutim, prihvatajući savremeni način života koji nam po pravilu dolazi iz razvijenih zapadnih zemalja, sve više stanovnika Istočnog Sarajeva živi u vanbračnoj zajednici. Vjerovatno misle da zajednički život bez "zvaničnog papira" omogućava više slobode i manje odgovornosti, što može, ali i ne mora biti pravilo, posebno ako takva veza rezultuje rođenjem djece. Ali, u dosta slučajeva se pokazalo da i ovakve višegodišnje veze konačno završe pred matičarem. Ovom prilikom nećemo polemisati o tome da li je bolje živjeti u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. Pravo svakog pojedinca da svoj život kreira prema sopstvenoj želji niko ne može i ne treba da uskrati. U oba slučaja najvažniji su ljubav i razumijevanje. U odnosu na to, sve drugo je manje važno. Vera BUGARIN

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.