Moj grad: Gdje odoše silni milioni

Željka DOMAZET

GRAD Istočno Sarajevo već godinama preko sudova traga za novcem koji je uložio za dislokaciju preduzeća koja su Dejtonskim sporazumom pripala Federaciji BiH, kao i za sredstvima koja je na kreditnoj osnovi dao građanima za stambenu izgradnju. Tužbe su pokrenute protiv 29 preduzeća i 230 lica koja žive u Istočnom Sarajevu. Grad traga za deset miliona maraka koje je dao preduzećima za dislokaciju, a od građana 20 miliona više. Sem toga, traga se i za adresom mnogih preduzeća kojima se nakon dislokacije izgubio svaki trag. Novac je potrošen, direktori su se ustoličili u neke druge fotelje, a preduzeća ili su u stečaju ili pred likvidacijom. Najveći dužnik čija dugovanja prema gradskoj kasi iznose osam miliona maraka je preduzeće "Pretis", koje je iz Vogošće preseljeno u Mokro. Dvanaest godina nakon Dejtona nema ni novca koji je odavno trebalo da bude vraćen, ali ni mašina koje su iseljene i koje je trebalo da pokrenu život u Istočnom Sarajevu. Završile su, najvjerovatnije, preko Drine i od njihove prodaje su se obogatili oni koji su debelo naplatili "svoj patriotizam". Sve po principu "pojeo vuk magarca" namagarčen je i narod i grad, koji je, da je bilo više domaćinskog odnosa, danas mogao da bude jedan od prestižnih gradova u regionu, kada je o privrednim kapacitetima i proizvodnji riječ. Ni projekat individualne stambene izgradnje nije slavnije prošao. Da bi pomogao bržu stambenu izgradnju i da bi se stambeni problemi naroda koji je izbjegao na golu ledinu brže riješili, grad je obezbijedio građevinski materijal. Potpisani su ugovori u kojima je jasno navedeno da je materijal podijeljen na kreditnoj osnovi i da se rate moraju redovno uplaćivati, ali i ta priča je otišla u vode kriminalne rabote. Nije u postdejtonskim godinama bila rijetkost da je taj isti građevinski materijal završavao u federalnom Sarajevu, da je preprodavan kojekuda ili da je otišao na atraktivne lokacije na moru, gdje danas neki od upletenih u cijelo to kolo imaju vile, hotele i poslovne prostore. Priča o novcu, preduzećima i dugovima, duga dvanaest godina, u posljednje vrijeme je ponovo intenzivirana. Sudski sporovi se nastavljaju, grad traga za svojim parama i nada se da će ih kad-tad vratiti u kasu. Narod, poučen dosadašnjim iskustvom, ne vjeruje da će cijelo ovo vrzino kolo biti odmotano do kraja. Sumnjaju da će po principu "tresla se gora rodio se miš" stradati samo sitne ribe, dok će nam se one krupne, bez čijeg amina se i nije moglo sve ovo dešavati, punih džepova smijati sa neke morske obale, Beograda, Novog Sada ili nekog drugog atraktivnog mjesta po bijelom svijetu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.