Mnogo ambicija, a jedna fotelja za pregovarača

BANjALUKA, SARAJEVO - BiH će, sudeći prema zauzetim stavovima, veoma teško imenovati jednog glavnog pregovarača sa Evropskom unijom (EU), ali bismo upravo zbog toga mogli doći u situaciju da ih u jednom momentu imamo i više nego što je potrebno.

Imenovanje glavnog pregovarača, koji bi, u ime BiH trebalo da vodi proces pristupnih pregovora sa EU, preko noći je preraslo u politički problem zbog različitih interesa i tumačenja, počevši od toga na kojoj adresi i ko treba da ga imenuje.

Nakon što prijedlog Borjane Krišto, sa pozicije predsjedavajuće Savjeta ministara, o uspostavljanju kancelarije i imenovanju pregovarača u nekoliko navrata nije uvršten na dnevni red sjednice, jer nije bilo volje ministara iz reda bošnjačkog naroda, u cijelu priču se direktno uključio jedan od dva doma u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Odluka o formiranju kancelarije glavnog pregovarača, u kojoj su uz glavnog pregovarača i dva zamjenika, usvojena je 30. oktobra u Predstavničkom domu glasovima poslanika stranaka sa sjedištem u FBiH i opozicionim blokom iz Srpske, u kojem su SDS, PDP i Lista za pravdu i red.

Glasanju i raspravi, kojom je predviđeno da glavnog pregovarača imenuju poslanici u Predstavničkom domu, nisu prisustvovali poslanici SNSD-a i Srpskog kluba, u kojima, kao i u HDZ-u, tvrde da je to posao za ministre, a da u, svakom slučaju, to ne može da završi samo jedan parlamentarni dom.

I dok je u međuvremenu došlo do svojevrsnog raskola u opozicionom bloku iz Srpske, jer nisu došli do usaglašenog imena kandidata u ostavljenom roku, a nisu saopštili ni da dižu ruke od toga, iz HDZ-a i SNSD-a su u petak ponovili da su ministri nadležni za imenovanje pregovarača i zamjenika.

Prva se oglasila Krišto (HDZ BiH) riječima da će Savjet ministara BiH nastaviti s imenovanjem glavnog pregovarača sa EU, jer, kako kaže, jedan dom Parlamentarne skupštine BiH ne može biti nadležan.

- Ustav BiH propisuje da se Parlamentarna skupština BiH sastoji od dva doma - Doma naroda i Predstavničkog doma. Ustav ili bilo koji drugi zakon ne propisuje da zakonodavna vlast, a posebno da jedan dom (Predstavnički dom), može osnivati ​​privremene kancelarije - poručila je Krišto i dodala da će u skladu sa Zakonom o Savjetu ministara, Savjet ministara nastaviti proces osnivanja Kancelarije glavnog pregovarača.

Prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je delegat u Domu naroda, poručuje da ne dolazi u obzir da glavni pregovarač bude imenovan u Predstavničkom domu, gdje neko pokušava da pokaže silu.

- Sa kolegama iz FBiH smo se dogovorili da usvojimo dva zakona pa imenujemo pregovarača. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudu idu na Savjet ministara. Većina, bez obzira na to bila vlast ili opozicija, rekla je da neće biti prepreka. Ako usvojimo zakone, vjerujem da ćemo pregovarača imati dan nakon toga - rekao je Čović.

Poslanik SNSD-a i prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Miroslav Vujičić kaže da poslanici vole da se prave pametni, a da zbog toga imamo problem.

- Imaćemo, na neki način, dvovlašće i imenovanje dva pregovarača. Zna se ko treba da ga imenuje. Predstavnički dom ne može da formira instituciju, ali s obzirom na to da ta većina koja postoji samo u tom domu ne može obezbijediti prohodnost odluke u Domu naroda, odlučili su da na ovaj način krše zakon - kategoričan je Vujičić, koji je dodao da osim što krše zakon nema ni dogovora o kandidatu među srpskim partijama, jer svako želi svoga funkcionera na toj poziciji.

Nakon usvajanja pomenute odluke u Predstavničkom domu, a prema internom dogovoru stranaka "trojke" sa opozicionom trojkom iz Srpske kandidata za glavnog pregovarača trebalo je da predloži opozicija iz Srpske, zaključno sa 10. novembrom. Međutim, taj posao po svemu sudeći posvađao je opoziciju iz Srpske, jer sve tri stranke imaju svoje kandidate za tu poziciju.

Sa predstavnicima opozicije u Predstavničkom domu, koji su uključeni u razgovore o pregovaraču, u petak nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

U medijima se pojavilo ime Branka Neškovića, bivšeg ambasadora BiH u Londonu, kao potencijalnog kandidata, a iza tog prijedloga stoji PDP. SDS smatra da to treba da bude bivši lider te stranke Mirko Šarović, a u Listi za pravdu i red navode da je jedan od najboljih kandidata njihov poslanik iz republičkog parlamenta Zagorka Grahovac.

Naša stranka i SDP BiH su kao kandidate za zamjenike glavnog pregovarača predložili Lejlu Hasanović i Lejlu Ramić-Mesihović. NiP, kao dio "trojke" još nije odlučio, a SDA je, uprkos najavama, odustala od nominacije.

Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Srpske uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu usklađenosti odluke o formiranju kancelarije i proceduru imenovanja glavnog pregovarača sa Ustavom BiH koja je usvojena 30. oktobra.

BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU od decembra 2022, a Evropsko vijeće je lani u martu donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije utvrđen datum, jer se čeka da domaće vlasti prethodno usvoje zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Sudu BiH.

PRAKSE

Glavni pregovarač je osoba koja treba da predvodi čitav tim ljudi i obično se, što se može vidjeti i iz primjera u regionu, osniva unutar vlada.

Službenici su zaduženi za konkretna pitanja iz poglavlja, odnosno uslova za članstvo u EU, a uloga glavnog pregovarača je da koordiniše rad tijela i u suštini prenosi stavove Briselu.

U Srbiji, kako postoji Ministarstvo evropskih integracija od 2017. godine, mjesto glavnog pregovarača preuzima osoba koja je imenovana za ministra, dok to nije slučaj u Crnoj Gori, iako postoji taj resor u Vladi. U Hrvatskoj, koja je 2013. godine pristupila EU, osnovana je Radna grupa za pregovore još 2005, a u timu je bilo 900 ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.