Politika
Foto: Misterije oko sprazuma sa Hobrukom
BEOGRAD - Bivši ministar spoljnih poslova Republike Srpske (RS) Aleksa Buha ponovio je u subotu da je sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom postojao dogovor o povlačenju Radovana Karadžića iz političkog života u RS u zamjenu da ga Haški tribunal, kako je rekao, neće više dirati.
On je naveo da je zajedno sa tadašnjim predsjednikom Narodne skupštine RS Momčilom Krajišnikom u noći između 18. i 19. jula 1996. godine u Beogradu razgovarao sa Holbrukom, tadašnjim specijalnim izaslanikom američkog predsjednika SAD Bila Klintona, sa kojim je bio i njegov tim.
Buha je rekao za Prvi program Radio Beograda da su razgovoru sa Holbrukom prisustvovali tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević i ministar spoljnih poslova Milan Milutinović.
On je naveo da je na osnovu prethodnog dogovora između Miloševića i Holbruka, odnosno Karadžića i Holbruka, trebalo da se formalizuje taj dogovor tako što bi Karadžić poslao pismeni tekst povlačenja sa svih funkcija i preuzimanja obaveze da se više neće baviti politikom.
Prema njegovim riječima, u tekstu koji je Karadžić potpisao na Palama, a kojim su posvjedočili učesnici razgovora u Beogradu, stajalo da se Karadžić povlači zauvijek iz politike.
Buha smatra da je povod za dogovor bio zahtjev ambasadora Holbruka da Srpska demokratska stranka (SDS) može da učestvuje na izborima u BiH u jesen 1996. godine, samo ukoliko Karadžić potpiše povlačenje iz politike, nakon čega ga Haški tribunal "neće više dirati".
On je naveo da je Holbruk, držeći papir sa tekstom demisije predsjednika Republike Srpske i SDS-a, rekao da nakon ovoga papira, SDS ide na izbore, dok je Haški tribunal za Karadžića prošlost.
Buha je podsjetio da je nepunih godinu dana kasnije državni sekretar SAD Medlin Olbrajt u razgovoru u četiri oka sa Biljanom Plavšić, koja je na mjestu predsjednika RS naslijedila Karadžića, rekla da je od sada ona odgovorna za RS, a što se tiče Karadžića "neka nestane i neće ga više niko tražiti".
Holbruk nema pojma
Ričard Holbruk demantovao da je ponudio Radovanu Karadžiću da će izbjeći suđenje za ratne zločine ako se povuče iz javnog života.
U izjavi za CNN, bivši američki pregovarač je rekao da je u pregovorima predviđeno da se Karadžić povuče s funkcije predsjednika Republike Srpske i predsjednika Srpske demokratske stranke, što je i uradio. "Kada je nestao, on je poslao dezinformacije da sam s njim postigao dogovor da ga nećemo tražiti ako nestane. To je čista laž", rekao je Holbruk.
"On je jedan od najvećih masovnih ubica na svijetu i to je izneo da bi sebe odbranio. To je izmišljena priča i u to niko neće povjerovati", rekao je Holbruk.
U prvom pojavljivanju pred Haškim sudom, Karadžić je u petak sugerisao da je 1996. godine imao sporazum s tadašnjim američkim izaslanikom Ričardom Holbrukom i vladom SAD da se povuče iz javnog života i "ne ometa primjenu Dejtonskog sporazuma", a da će zauzvrat SAD "ispuniti svoje obaveze".
"Ako iko zaslužuje smrtnu kaznu, to su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Jesam dao upravo takvu izjavu. Ako je Karadžić i u Hagu uplašen što ga tako dugo poznajem trebalo bi, možda, da to shvatim kao Kompliment", reagovao je Holbruk na riječi Karadžića u Hagu da se boji za svoj život..
Kreator Dejtonskog sporazuma ne negira da je '96. godine sklopio sporazum o Karadžiću, ali ne sa njim lično, već sa Slobodanom Miloševićem. Aranžman je, tvrdi, podrazumevao samo Karadžićev odlazak sa vlasti
"U junu 1996. u Beogradu sam sa Miloševićem i sa dva Karadžićeva saradnika, pregovarao o dogovoru koji bi doveo do toga da se on povuče sa mjesta predsjednika srpskog dijela Bosne i Hercegovine i sa čela svoje političke stranke i da nestane iz političkog života. Nerado je potpisao taj dogovor, iako nije bio na pregovorima. Potom je smislio tu lažnu priču da bi se zaštitio", tvrdi Holbruk.
Karadžić zna previše
"Ne sumnjam u ono što je bivši američki ambasador Ričard Holbruk rekao komentarišući tvrdnje Radovana Karadžića, ali vjerujem da Karadžić zna neke stvari koje u svakom slučaju nisu baš povoljne za međunarodnu zajednicu", izjavio je za Dojče vele bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc-Šiling.
Švarc-Šiling je rekao da očekuje da na predstojećem suđenju u Haškom tribunalu na vidjelo izađu informacije i dokumenta o događajima između 1992. i 1996. godine, u kojima je Karadžić učestvovao.
Njemački političar nije želio da se dublje upušta u pretpostavke kakve će dokaze Karadžić tokom suđenja izneti, ali je rekao da "pretpostavlja da on (Karadžić), pošto je lično bio umješan u događaje, ima da kaže neke nove stvari koje do sada nisu bile poznate".
"Ne mogu da se otmem utisku da je prekid vazdušnih napada NATO-a na položaje vojske Republike Srpske, da je sve to bilo u dogovoru sa njim. Ima vrlo čudnih stvari vezanih za Srebrenicu, ali i za druge događaje", rekao je Švarc-Šiling.
Bilt: Nije bilo nagodbe
Švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt odbacio je tvrdnju Karadžića da je postojao dogovor da mu neće biti suđeno.
"Nikada nije postojao takav dogovor", rekao je švedskom radiju Bilt koji je 1990-tih bio međunarodni izaslanik na Balkanu.
"Nije bilo namjere da se skinu optužbe (protiv Karadžića)", dodao je Bilt, i naznačio da su on i bivši pomoćnik američkog državnog sekretara, Holbruk, koji je isposlovao Dejtonski sporazum, bili "aktivni" u naporima da Karadžić bude uhapšen.
Bilt je još rekao da je izbjegavao u vrijeme kada je bio izaslanik za Balkan da se dogovara sa Karadžićem jer je bio "nepouzdana osoba".
Od juna 1995. bio je specijalni izaslanik Evropske unije za bivšu Jugoslaviju, kopredsjedavajući Dejtonske mirovne konferencije u novembru 1995, visoki predstavnik za BiH od 1995. do 1997, a od 1999. do 2001. specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za Balkan.
Podnesak Tribunalu
Karadžić je u subotu Tribunalu uputio podnesak, u kome iznosi, kako je naveo, nepravilnosti pri mkegovom transferu u Tribunal.
Podnesku na četiri strane, koji je podnio pošto mu u petak sudija Alfons Ori nije dozvolio da ga pročita tokom prvog pojavljivanja u sudnici, Karadžić sugeriše i da su, pošto se povukao iz politike i javnog života, SAD i Holbruk organizovalie potragu za njim u namjeri da ga likvidiraju.
Podnesak na orginalnom jeziku i engleskom možete pogledati ili preuzeti na linku:
CIA čuvala Karadžića četiri godine
Radovan Karadžić je do 2000. godine bio pod zaštitom SAD, a nakon što je CIA otkrila da on iz sjenke rukovodi Srpskom demokratskom strankom (SDS) iako je obećao da se neće miješati u politička zbivanja, Amerika je promijenila stav, piše beogradski dnevnik "Blic".
Sagovornik blizak američkoj obavještajnoj agenciji rekao je za "Blic", da je 2000. godine CIA presrela Karadžićev telefonski razovor na osnovu čijeg sadržaja je bilo očigledno da on lično rukovodi sjednicom SDS-a, koja se održavala u Bijeljini.
Isti izvor tvrdi da mu je izaslanik predsjednika SAD Bila Klintona i tvorac Dejtonskog sporazuma američki diplomata Ričard Holbruk lično priznao da je sklopljen sporazum sa Karadžićem, na osnovu kojeg je Amerika tražila od lidera SDS-a povlačenje sa svih javnih funkcija u zamjenu za zaštitu pred Haškim tribunalom.
"Nisam siguran da uopšte postoji pisani dokument koji ovo potvrđuje, ali imam priznanje Holbruka o usmenim garancijama datim Karadžiću sa najvišeg nivoa SAD", tvrdi sagovornik "Blica".
Na pitanje šta se u međuvremenu dogodilo, kako je došlo do Karadžićevog hapšenja i kako i kada je taj dogovor prestao da važi, izvor "Blica" je rekao da su "u Americi poludjeli kada su shvatili da ih Karadžić vuče za nos".
"Tokom 2000. godine, kada su se održavali izbori u BiH, CIA je saznala da Karadžić i dalje iz senke rukovodi SDS-om. Te godine u Bijeljini je održan skup SDS-a, kojim je rukovodio lično Karadžić. Posredstvom telefona davao je uputstva članovima i rukovodstvu stranke koga da smijene, a koga da postave na koju funkciju. Lično je bio angažovan u svim aktivnostima stranke", navodi sagovornik "Blica".
Kada je CIA presrela Karadžićev telefonski razgovor i konačno shvatila da se sve vrijeme sa njima poigrava, pokušali su da zabrane SDS, čemu se oštro usprotivio tadašnji visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič.
Holbruk je htio još jednu pogodbu, ali, kako tvrdi sagovornik "Blica", Amerikanci i CIA su povukli neformalanu zaštitu koju je Karadžić do tada uživao.
Izvor "Blica" naveo je da se neformalna zaštita odnosila na to da su američki vojnici stacionirani u BiH 1996. i 1997. godine dobili pismene naredbe da u slučaju da naiđu na traženog optuženika ne smiju da ga hapse.
Karadžićev imunitet pred drugim obavještajnim službama, poput francuske i britanske, dio je dogovora sa CIA. Osim toga, krajevi u kojima se Karadžić kretao, Pale i istočna RS, bili su u francuskim i američkim zonama, navodi "Blic".
Izvor ovog beogradskog dnevnika rekao je da ne zna šta se događalo sa Karadžićem od 2000. godine do njegovog hapšenja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
