Miroslav Lajčak: BiH protektorat sve dok ne ode OHR

U intervjuu za "Glas Srpske" odlazeći visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak kaže da je BiH protektorat međunarodne zajednice i da to nije nikakvo iznenađenje.

- Sve dok zemlja ima visokog predstavnika koji ima ovlašćenja koja nikako i ničim nisu limitirana, to znači da je ona neka vrsta protektorata - kaže Lajčak.

* GLAS: Da li je bilo pritisaka da napustite OHR i znači li Vaš odlazak s funkcije visokog predstavnika, možda, novi pokušaj jačanja OHR-a u BiH?

LAJČAK: Nije bilo apsolutno nikakvih pritisaka. To je moja odluka, a sve ostalo su puke spekulacije. Buduća uloga OHR-a će zavisiti od ispunjenja pet plus dva uslova i zadatka. Tu se ništa ne mijenja. Javno je i jasno rečeno da je proces nominacija mog nasljednika odvojen od procesa budućnosti OHR-a. Niko tu ne treba da vidi ništa pogrešno. Nema odstupanja od "pet plus dva". Dok se ne ispune ti ciljevi i zadaci ne može se razgovarati o zatvaranju OHR-a.

* GLAS: Kome sve odgovara nastavak već dugotrajnog međunarodnog protektorata u BiH?

LAJČAK: Želim da gledam na to pitanje sa pozitivne strane a ne preko nekih zavjera i konspiracija. Ali jednostavno činjenica je da imamo političke snage i u BiH i van nje koje smatraju da OHR nije ispunio kompletan zadatak koji je dobio kad je formiran i da BiH u momentu zatvaranja OHR-a treba da bude politički stabilna, ekonomski uređena i funkcionalna zemlja koja je nepovratno na putu ka evropskim integracijama. Znači te zemlje i te snage misle da ne možemo govoriti o zatvaranju OHR-a. Postoje i druge zemlje koje misle da u ovoj godini u BiH treba da prepustimo tu glavnu ulogu međunarodnog faktora Evropskoj uniji i da odustanemo od vanrednih institucija i instrumenata kao što je visoki predstavnik sa bonskim ovlašćenjima i prepustimo sve to standardnom evropskom instrumentu. I jedno i drugo je legitimno i dobronamjerno za BiH, ali to što je ključno s mog gledišta i na osnovu mog iskustva, je da ipak imamo jasnu definiciju toga šta međunarodna zajednica želi da uradi i kakav je mandat međunarodnog predstavnika u BiH. Kao i to da da nemamo sukob između te dvije koncepcije.

* GLAS: Rekli ste da bi jačanje OHR-a bilo nastavak protektorata u BiH, što je prvi put da je jedan visoki predstavnik javno rekao da je BiH protektorat?

LAJČAK: To nije nikakvo iznenađenje. Sve dok zemlja ima visokog predstavnika koji ima ovlašćenja koja, u stvari, nisu nikako i ničim limitirana, to znači da ta zemlja predstavlja neku vrstu protektorata.

* GLAS: To je tako nezvanično, ali zašto to nikada nije ozvaničeno?

LAJČAK: Mislim da nikome nije bilo iznenađenje to što sam rekao. Ali potrebno je da stvarno znamo gdje treba da je odgovornost, gdje završava a gdje počinje odgovornost međunarodne zajednice, a gdje počinje i završava odgovornost domaćih institucija i političara. To je po meni ključno.

* GLAS: Je li i Vas iznenadilo imenovanje za ministra inostranih poslova Slovačke, odnosno postoji li mogućnost da možda nekome više niste bili po volji na mjestu visokog predstavnika?

LAJČAK: Da je bilo problema sa mnom i mojim aktivnostima na mjestu visokog predstavnika sigurno mi ne bi bilo ponuđeno mjesto ministra spoljnih poslova, to je apsolutno jasno. Predsjednik Vlade Slovačke Republike je rekao da želi na tom mjestu da vidi diplomatu od karijere koji ima međunarodno iskustvo. U tom smislu logično je da ja jesam bio jak kandidat, a kad sam dobio direktnu ponudu, ja sam je prihvatio uz uslov da dovedem do kraja moj mandat u BiH i to je prihvaćeno.

* GLAS: Da li su OHR i ovlašćenja visokog predstavnika prepreka BiH ka EU i treba li OHR ukinuti?

LAJČAK: Tu ima različitih mišljenja. Činjenica je da odluka Savjeta za primjenu mira (PIC) da je OHR ovoj zemlji još potreban, a sve dok je tu OHR onda postoje i ovlašćenja. Svi koji žele da ukinu ta ovlašćenja treba da pokažu da ona nisu više potrebna. Kritikovati i izazivati međunarodnu zajednicu nije put da je ubijediš da smanji veliki dio svog prisustva.

* GLAS: Hoćete da kažete da je sve uglavnom do domaćih političara?

LAJČAK: Apsolutno je sve do domaćih političara. Međunarodna zajednica ne želi da se angažuje više nego što je potrebno, ali ima svoju odgovornost prema BiH i ne želi da smanji svoju angažovanost dok nije sigurna da to neće izazvati neke eventualne probleme.

* GLAS: Šta očekujete u BiH nakon Prudskog sporazuma i Banjolučkog dogovora lidera tri najjače stranke?

LAJČAK: Očekujem i nadam se da će biti prihvaćen princip dogovaranja kao osnovni princip političkog djelovanja u BiH i kao jedini koji vodi BiH naprijed. Možemo da imamo primjedbe na račun neke tačke dnevnog reda koje su dogovorene u Prudu, u Sarajevu ili u Banjoj Luci. Ali niko ne bi smio da kritikuje samu činjenicu da se politički lideri sastaju tražeći dogovor i kompromis. Ako bismo uspjeli da ovo postane aksioma, definicija političkog djelovanja u BiH, to bi već bio veliki uspjeh.

* GLAS: Jedan od najznačajnijih događaja u BiH u protekloj godini bilo je potpisivanje i ratifikovanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU. Jesu li bh. političari shvatili tu priliku i stvarnu ulogu SSP-a?

LAJČAK: Nažalost, nisu. I to nije samo moj osjećaj, to je i jak osjećaj čitave EU jer se to vidi po odnosu prema obavezama koje su preuzeli tim sporazumom. Pokazuje se kao da bh. političari misle da je EU nedosljedna, da možeš nešto da potpišeš i preuzmeš neke obaveze, a onda da ih ne ispunjavaš i da to prođe. Tako neće moći. EU je veoma ozbiljna institucija i očekuje isti nivo ozbiljnosti i ostalih svojih partnera. Predstavnici BiH su na različitim nivoima dobili vrlo jasna upozorenja od strane EU da tako dalje ne može.

* GLAS: Hoće li pomoći ta upozorenja?

LAJČAK: Ja se nadam. Koristim moje sastanke koje imam sa različitim nivoima vlasti i ovih dana treba još detaljnije i preciznije objasniti gdje se sada nalazimo i kakve su i šta možemo uspjeti da uradimo a šta možemo da upropastimo. Posebno ukidanje viza za građane drugi država u regionu a zadržavanje viznog režima za građane BiH mislim da bi bio ogroman neuspjeh aktuelne vlasti u BiH.

* GLAS: Ima li bržih pozitivnih pomaka u BiH nakon izvještaja Evropske komisije o napretku koji je objavljen u novembru prošle godine i od Rezolucije Evropskog parlamenta usvojene u oktobru?

LAJČAK: Ja to nisam primijetio. Čudi me to jer su izvještaji  Evropske komisije u značajnoj mjeri negativni, a to nije izazvalo nikakve reakcije, nikakvu diskusiju, ni na nivou vlasti, ni na nivou nevladinih organizacija, udruženja građana. To je jako loše jer svaki taj izvještaj bi trebalo da je, u stvari, polazna tačka za plan aktivnosti za naredni period. Nisam primijetio da se išta promijenilo u filozofiji BiH.

Status kandidata

* GLAS: Sada je skoro izvjesno da BiH do kraja godine neće dobiti status kandidata za članstvo u EU. Kakve su Vaše procjene budućnosti BiH?

LAJČAK: Još nije sve izgubljeno. Do polovine ove godine može dosta da se učini, da BiH postane kandidat, ali to zahtijeva promjenu stila i načina političkog djelovanja u BiH. Dakle, ne bih se složio sa kategoričkom ocjenom da je sve propušteno. Ako se ništa ne promijeni, onda da.

* GLAS: Znači moguća je kandidatura u ovoj godini?

LAJČAK: Jeste, moguća je. Trebalo bi da svi mobilišu sve svoje snage da ne bi došlo do toga da se izgubi kandidatura u ovoj godini i da BiH u EU svakako ide sa grupom regionalnih država.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.