Mirno rješavanje sporova u ćorsokaku

SARAJEVO - Izgubljene parnice BiH i njenih institucija na godišnjem nivou iz zajedničke kase izvlače milione maraka, a dodatni problem predstavlja činjenica da nisu posložene sve pravne kockice kako bi se primjenjivalo mirno rješavanje sporova i tako smanjili troškovi.

BiH se lani, kao tužilac, pojavila u 96 tužbi u kojima su sporovi teški oko 321.000 maraka, a u istom periodu Pravobranilaštvo BiH zaprimilo je ukupno 322 predmeta u kojima je tužena BiH ili neka od institucija, sa vrijednošću spora koji premašuje 20 miliona maraka.

Da u ovom sektoru ima velikih problema, upozoreno je u izvještaju koji je nedavno objavila Kancelarija za reviziju institucija BiH. Dio godišnjeg revizorskog izvještaja o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu je posvećen sudskim sporovima, odnosno onima koji su tiču nadoknade materijalne i nematerijalne štete po raznim osnovama i to neosnovano lišavanje slobode, isplata naknada troškova zaposlenih u pravosudnim institucijama, te radni sporovi u vezi sa formacijskim činovima, kao i o raspoređivanju osoblja u Ministarstvu odbrane BiH.

- Kada je riječ o presudama za neosnovano lišavanje slobode, a s ciljem mogućih ušteda, Pravobranilaštvo BiH je stava da je mirno rješavanje sporova neiskorišćena mogućnost, ali i da pravilnik o kriterijumima i postupku kojim se uređuju pravila za mirno rješavanje sporova i zaključivanje nagodbe prije podnošenja tužbe još nije donesen - navedeno je u revizorskom izvještaju.

Pojašnjavajući navode revizora, generalni sekretar Pravobranilaštva BiH Mladen Draganić je istakao da je odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH propisano da će primjena odredbi početi stupanjem na snagu pravilnika o kriterijima i postupku kojim će se urediti pravila za mirno rješavanje sporova i zaključenje nagodbe prije podnošenja tužbe sudu.

- Nažalost, predmetnom odredbom uopšte nije uređeno pitanje donosioca pravilnika. Zakonom o Pravobranilaštvu BiH ono nije ovlašćeno za to. Očigledno je da se radi nedorečenom pravnom rješenju koje tvori pravnu prazninu, te da to pitanje mora u narednom periodu biti uređeno zakonom - istakao je Draganić.

Naglasio je da Pravobranilaštvo u redovnim izvještajima i u komunikaciji sa nadležnim subjektima ukazuje na problematiku, ali da nema mogućnost da zastupanim institucijama na bilo koji način nametne korišćenje mehanizma mirnog rješavanja spora prije započetog parničnog postupka.

Pravobranilaštvo je prošle godine imalo u radu ukupno 4.551 predmet, a lani je, prema podacima revizije, za pokrivanje pravosnažnih sudskih presuda iz budžeta isplaćeno šest miliona KM. Revizori su, između ostalog, naveli da još nisu regulisane naknade iz radnih odnosa za zaposlene u institucijama BiH, da su i dalje prisutne tužbe koje stižu od zaposlenih u pravosuđu, te da Ministarstvo odbrane BiH još nije preduzelo konkretne aktivnosti kako bi smanjilo tužbe na osnovu čina i drugih stvari.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.