Milutin Ilić za "Glas": Amerika igra na Srbiju

Veljko Zeljković
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Milutin Ilić Foto: Agencije | Milutin Ilić

Inicijativa grupe američkih kongresmena da februar bude proglašen Mjesecom srpsko-američkog nasljeđa nije samo simboličan gest prema srpskoj dijaspori, već pokazatelj da Vašington Srbiju sve ozbiljnije posmatra kao važnog partnera na Balkanu.

Istovremeno, činjenica da iza rezolucije stoje i republikanci i demokrate govori da jačanje odnosa dvije zemlje prevazilazi stranačke podjele u američkoj politici. Ocjenjuje ovo u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik organizacije "Geopolitikon", predavač na Evropskom institutu i savjetnik u češkom parlamentu Milutin Ilić. Prema njegovim riječima, kroz istoriju su Srbija i SAD uglavnom bile saveznici, a danas postoji novi prostor za političko i ekonomsko približavanje.

 Srbija je istorijski važan faktor

GLAS: Iza rezolucije o proglašenju Mjeseca srpsko-američkog nasljeđa stoje i republikanci i demokrate, što joj daje posebnu težinu. Da li to pokazuje da srpsko-američke veze više nisu samo pitanje jednog političkog kruga u Vašingtonu?

ILIĆ: Da, upravo tako. Već više od decenije pokušavam da objasnim svoj pogled na srpski suverenizam. Srbija je, kada je reč o Balkanu, istorijski važan faktor. Taj prostor je oduvek imao veliki značaj za oblikovanje odnosa u Evropi.

Pragmatični srpski suverenizam doveo je Srbiju u poziciju centralne države Balkana, sa ekonomijom koja jača i vojskom koja nastoji da sprovodi politiku vojne neutralnosti. Za razliku od većine susednih zemalja, koje su značajan deo svog suvereniteta prenele na NATO i Evropsku uniju, Srbija je zadržala veliki prostor za samostalno donošenje odluka.

Činjenica da i republikanci i demokrate žele da unaprede odnose sa Srbijom pokazuje da u Vašingtonu postoji svest o njenom značaju. Istovremeno, Amerika nastoji da smanji uticaj Kine i Rusije na Balkanu.

Sa ekonomske strane očekujem da će SAD nastojati da ponude nove investicije, pre svega u oblasti energetike i razvoja veštačke inteligencije. Upravo zato mislim da i deo demokrata i veliki broj republikanaca žele snažnije pozicioniranje u Srbiji.

GLAS: Koji su glavni razlozi zbog kojih Vašington sada pokazuje veće interesovanje za razvoj odnosa sa Beogradom, koji čak idu ka strateškom partnerstvu?

ILIĆ: SAD se u novoj geopolitičkoj podeli sveta pozicioniraju u odnosu na dve velike sile, Kinu, kao glavnog ekonomskog konkurenta, i Rusiju, koja ostaje značajan vojni faktor. Svet se nalazi u periodu velikih geopolitičkih promena, pa je razumljivo da Vašington nastoji da obezbedi što bolju poziciju na Balkanu. Srbija je u tom smislu specifična država. Vojno je neutralna, politički samostalna i nalazi se na evropskom putu, ali nije potpuno vezana za jedan centar moći. Mislim da Amerikanci prepoznaju taj potencijal.

Ako Srbija u budućnosti uspe da izgradi poziciju sličnu onoj koju ima Švajcarska, snažna i neutralna država, mogla bi postati mesto na kojem bi različiti akteri tražili kompromise. Naravno, to zavisi od mnogih okolnosti, ali smatram da postoji prostor za ozbiljnije bilateralno i strateško partnerstvo Srbije i SAD.

Dodik odavno prepoznao u kom pravcu idu geopolitičke promjene

GLAS: Kako ovo jačanje odnosa Srbije i Amerike može uticati na položaj Republike Srpske, kako unutar BiH, tako i u Evropi?

ILIĆ: Kao prvo, sve pohvale za Milorada Dodika. Po mom mišljenju, on je odavno prepoznao u kom pravcu idu geopolitičke promene.

Kada je Donald Tramp tokom predizborne kampanje izgledao kao politički gubitnik, ljudi iz njegovog pokreta već su govorili o konceptu hrišćansko-jevrejske civilizacije. To nisam shvatio kao nameru da se bilo ko ugrozi, već kao nastojanje da se suprotstavi radikalnim oblicima islama koji, po njihovom mišljenju, ugrožavaju hrišćanske vrednosti.

Potpredsednik Džej Di Vens je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji izneo oštre kritike na račun Evrope, govoreći o slobodi govora, demokratiji i političkom sistemu.

Smatram da sadašnja politika Brisela pravi veliku stratešku grešku u odnosu na Vašington. Evropa kao pojam i Evropska unija kao politička organizacija nisu iste stvari i to treba jasno razdvojiti.

GLAS: Imajući u vidu novu spoljnu politiku i vjetrove koji duvaju iz Vašingtona, da li očekujete da bi uskoro moglo doći do zatvaranja OHR-a?

ILIĆ: To me ne bi iznenadilo, imajući u vidu tendencije koje su vidljive već duže vreme. Mislim da Banjaluka, odnosno Milorad Dodik i njegov tim, veoma dobro predstavljaju svoje stavove u međunarodnim krugovima.

Smatram i da Beograd još nije u potpunosti svestan specifičnosti prilika u BiH. Srbija je, zbog jugoslovenskog nasleđa, politike titoizma i multikulturalizma, ponekad manje osetljiva na ono što stanovnici BiH, pre svega Srbi i Hrvati, doživljavaju kao duboke civilizacijske i političke razlike.

Banjaluka je, upravo zbog svog položaja, bila primorana da mnogo ranije prepozna te procese. U određenoj meri i Beograd sada ide putem koji je Banjaluka prepoznala ranije. Po mom mišljenju, politički protivnici Republike Srpske napravili su grešku jer su njeno rukovodstvo doveli u situaciju u kojoj je moralo da traži nove načine delovanja. Dodik je, uslovno rečeno, iz te pozicije uspeo da izvuče politički prostor za manevar.

Islamski faktor

GLAS: Kako gledate na geopolitičke promjene u svijetu, te kako bi se one mogle preliti na Balkan?

ILIĆ: Smatram da će novi odnosi u svetu, ukoliko se nastavi politika jačanja suvereniteta država, otvoriti prostor za nove oblike saradnje. Odnosi između Amerike, Izraela, Grčke i Kipra pokazuju da se stvaraju novi regionalni savezi koji mogu imati uticaj i na Balkan. To će se odraziti i na odnose Amerike i Turske, kao i na poziciju islamskog faktora u regionu. Mislim da će budućnost zavisiti od toga da li će različite zajednice na Balkanu prihvatiti model saradnje, suživota i poštovanja različitih interesa. Muslimani na Balkanu mogu biti potpuno ravnopravan deo evropskog prostora ukoliko prihvate principe zajedničkog života i regionalne stabilnosti.

Veljko Zeljković Novinar

Novinar sa skoro 30 godina iskustva. Piše o ekonomiji, analitici i geopolitici, autor je brojnih tematskih tekstova i intervjua, te od 2018. ponovo je dio redakcije „Glasa Srpske“.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.