Milioni za objekte na periferiji u slijepoj ulici i bez parkinga

Željka Domazet 29.01.2018 11:56

Foto: Milioni za objekte na periferiji u slijepoj ulici i bez parkinga

Sarajevo - Ministarstvo inostranih poslova BiH izdvojilo je prošle godine skoro tri miliona maraka za zgrade ambasada u Beogradu i Zagrebu za koje se ispostavilo da nisu odgovarajuće, iako su za taj novac mogli da budu kupljeni znatno bolji objekti, kaže izvor "Glasa Srpske" iz ovog ministarstva.

Odluke o kupovini objekata donio je u avgustu prošle godine Savjet ministara BiH na prijedlog Ministarstva inostranih poslova. Savjet ministara je prije donošenja konačne odluke o kupovini usvojio informaciju i izvještaje komisije koja je bila zadužena za kupovinu objekata u Beogradu i Zagrebu.

Naš sagovornik ističe da je obavljen loš izbor i da su objekti, posebno u Beogradu, preplaćeni.

- Objekat u Beogradu se nalazi u ulici Generala Anrija, van reprezentativne zone za ambasadu i u slijepoj ulici. Za milion i po maraka kupljena je privatna kuća koja je svojevremeno prodavana za 450.000 evra. Cijena je zbog kojekakvih ugrađivanja porasla za 340.000 evra - kaže naš sagovornik.

Dodaje da je novac koji je utrošen za kupovinu prostora u slijepoj ulici bio dovoljan za kupovinu objekta na Vračaru ili nekom elitnom naselju u Beogradu.

- Očito je da su u tu transakciju svoje prste umiješali bošnjački kadrovi u Ministarstvu inostranih poslova. Srbija je svojevremeno tražila od BiH da joj ustupi prostor u Ankari koji je BiH dobila podjelom imovine bivše Jugoslavije i za koji bi dobila prostor u užem centru Beograda. Nekome nije bila u interesu zamjena jer se u tom slučaju nisu mogli ugraditi u kupovinu objekta u Beogradu za potrebe ambasade - kaže naš sagovornik.

Propusta je bilo i u Zagrebu, a posebno kada je riječ o lokaciji. BiH je za ambasadu kupila objekat na Pantovčaku u koji je smješteno i konzularno odjeljenje ambasade, koje se ranije nalazilo u centru grada u Ilici na prostoru od 200 kvadrata koji je u objektu čiji je vlasnik BiH.

- To je isto kao da se recimo iz centra Sarajeva preselite na Ilidžu. Već dobijamo žalbe ljudi koji kažu da im je daleko lakše bilo da svoje obaveze ispunjavaju i dobiju usluge na staroj lokaciji - istakao je naš izvor.

Dodaje da je kupljeni prostor površine 350 kvadratnih metara i bez parkinga.

- Glavnu riječ u poslovima sa nekretninama u Ministarstvu inostranih poslova vodi sekretar Adnan Hadžikapetanović - otkriva naš sagovornik.

Ministar inostranih poslova Igor Crnadak koga smo u više navrata pokušali kontaktirati nije odgovarao na telefonske pozive. On je ranije na pitanje da li je previše novca dato za objekte u Beogradu i Zagrebu, kazao da Ministarstvo inostranih poslova nije imalo veze sa procesom kupovine objekata za dvije ambasade i da je to radila komisija koju je imenovao Savjet ministara BiH.

Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Milica Marković kaže da je kompletno stanje u Ministarstvu inostranih poslova i diplomatsko-konzularnoj mreži veoma loše i da se u to uklopila i kupovina objekata za ambasade.

- Nedopustivo je da nisu iskorišćene povoljne ponude i prilike kao što je BiH svojevremeno imala da riješi pitanje ambasade u Srbiji. Neprihvatljivo je da objekte za ambasade kupuju na lokacijama izvan šireg centra grada, a posebno u objektima koji ne ispunjavaju ni osnovne uslove. Kada je izabran na poziciju ministra inostranih poslova, Crnadak je imao između ostalog zadatak da sredi stanje u diplomatsko-konzularnoj mreži, ali je očigledno da nije ništa uradio - istakla je Markovićeva.

Kancelarija za reviziju institucija BiH analizirala je prošle godine način upravljanja imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Zaključeno je da je zbog nesređenog stanja BiH izložena enormnim troškovima.

BiH ima 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu, a većina zgrada u kojima su smještene ambasade, misije, konzulati, rezidencije i stanova za diplomate nisu u vlasništvu BiH, nego su iznajmljeni. Četvrtina budžeta Ministarstva inostranih poslova BiH odlazi na troškove smještaja diplomatsko-konzularnih predstavništava, a oni nisu značajnije smanjeni bez obzira što je broj nekretnina u vlasništvu BiH gotovo utrostručen. Ti troškovi su, prema podacima revizora, porasli sa 8,7 miliona KM u 2004. na 13,8 miliona u 2016. godini.