Milijana Bojić podnijela ostavku na mjesto člana UO In

Bojićeva rekla je da je o svojoj odluci obavijestila i šefa Međunarodne komisije za nestala lica, Ketrin Bomberger, kojoj je zamjerila što je dozvolila da na rad ove organizacije utiče predsjednik federalne Komisije za nestale, Amor Mašović

ZBOG očigledne politizacije i niza spornih stvari, koje prate uspostavljanje Instituta za nestala lica BiH, Milijana Bojić podnijela je juče ostavku na mjesto člana Upravnog odbora ovog organa, objasnivši da su posljednji događaji "prelili čašu strpljenja i tolerancije". Bojićeva, koja je predsjednik Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica Republike Srpske, rekla je na pres-konferenciji u Banjoj Luci da je o svojoj odluci obavijestila i šefa Međunarodne komisije za nestala lica, Ketrin Bomberger, kojoj je, između ostalog, zamjerila što je dozvolila da na rad ove organizacije - kao i na nju samu - utiče predsjednik federalne Komisije za nestale, Amor Mašović. Njemu, istakla je Milijana Bojić, porodice nestalih iz Republike Srpske na teret stavljaju umanjivanje i vrijeđanje srpskih žrtava, odgovornost za izmještanje grobnica, mutnu ratnu prošlost... Takva osoba, prema jedinstvenom mišljenju porodica iz Srpske, koje još tragaju za svojim najmilijim, ne može da bude na čelu institucije, koja mora da se bavi humanitarnim radom i da bude lišena bilo kakvog političkog uticaja. - Zbog imenovanja Mašovića u Kolegijum direktora, udruženja iz Srpske su podnijela prigovor Izbornoj komisiji BiH, jer smo ocijenili da u njegovom slučaju postoji sukob interesa, ali i da je prekršen Zakon o nestalim licima BiH. Nažalost, godinu dana smo čekali na odgovor da bismo, poslije intervencija sa viših instanci, dobili onaj koji, ne samo da nas nije zadovoljio, već nas i vrijeđa - istakla je Bojićeva. Ona je objasnila da su tek tada saznali da je "Institut za nestala lica BiH međunarodna institucija i da kao takva može da primi u svoje izvršne organe ljude kao što je Amor Mašović, profesionalni političar?!" Druga stvar, koja ljuti porodice nestalih iz Srpske, je činjenica da se nadležni, kako je rekla Bojićeva, "nijednom riječju nisu osvrnuli na njihove prigovore o kršenju Zakona o nestalim licima BiH, u kojem piše da u Institutu ne može sjediti neko ko se bavi politikom". Treća stvar, ali nimalo beznačajna, koja je uticala na odluku Milijane Bojić da se povuče iz Upravnog odbora Instituta, je odugovlačenje sa imenovanjem još tri člana ovog organa. - Imenovanje članova Upravnog odbora traje godinu dana. Jedna od imenovanih u prošlom sazivu Savjeta ministara BiH sam bila i ja. Međutim, mjesecima smo čekali da Međunarodna komisija za nestala lica predloži čovjeka, kojeg nikako ne možemo da prihvatimo. Riječ je o Mladenu Milosavljeviću, kojeg ni Konkursna komisija nije stavila u svoj prijedlog Savjetu ministara BiH, jer je izjavio da pripada i hrvatskom i srpskom narodu - rekla je Bojićeva. Ona se zapitala sljedeće: zašto Milosavljevića nisu predložili da predstavlja hrvatski narod i zašto je trebalo toliko vremena da Međunarodna komisija ponudi svoj prijedlog. Što je još crnje, istakla je Bojićeva, njegovo imenovanje uslovljavalo se potvrdom njenog imenovanja! Sada već bivši član UO Instituta za nestala lica BiH je naglasila da kao čovjek, koji je dugo u procesu traženja i koji se principijelno zalagao za poštovanje zakonitosti, kao i za ravnopravan tretman svih žrtava, ne može prihvatiti bilo kakve ucjene, "jer ih je do sada bilo i previše". - U Sporazumu o osnivanju Instituta, koji je potpisala i Ketrin Bomberger, rečeno je da će odluke biti donošene djelimičnim konsenzusom. To znači da se, ako iz sva tri konstitutivna naroda postoje po dva člana Upravnog odbora, odluka može donijeti polovičnim konsenzusom. Drugim riječima, uz izjašnjavanje samo jednog predstavnika jednog konstitutivnog naroda - objasnila je Milijana Bojić. Prema njenim riječima, postoje saznanja po kojima se Milosavljević po potrebi izjašnjava kao Srbin ili kao Hrvat, kao i da se opravdano sumnja da se sa imenovanjem odugovlačilo kako bi bilo kupljeno vrijeme i našao podoban čovjek za Amora Mašovića. Milosavljevića, tvrdi Bojićeva, ni hrvatske porodice ne bi prihvatile za svog predstavnika. - Jedan od kandidata za srpskog predstavnika bio je doktor humanitarnog prava, Brano Dursun, koji je godinama radio u Crvenom krstu i koji je blizak ovoj problematici. On, međutim, nije bio podoban za Međunarodnu komisiju za nestala lica - zaključila je Milijana Bojić. G. KLEPIĆ DNK ANALIZA Milijana Bojić je podsjetila da porodice iz Republike Srpske godinama ukazuju na činjenicu da nisu zadovoljne dinamikom dobijanja rezultata DNK analize, jer - u odnosu na njih - nesrazmjerno je veliki broj odgovora koje dobija bošnjačka strana. Ona je navela i jedan od nedavnih primjera, gdje je srpski borac identifikovan tek četiri godine pošto je porodica dala krvne uzorke. - U ovom poslu, struka nije pokazala moć i snagu, već se u njega opet umiješala politika - kazala je Bojićeva. MANDIĆ Predstavnik republičkog Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica, Milan Mandić, ocijenio je da Komisija za Sarajevo "neće uraditi ništa", poručivši da porodice nestalih Srba iz Sarajeva očekuju da Ustavni sud BiH, na osnovu ranijih odluka, formira Komisiju za istraživanje zločina nad Srbima u Sarajevu. - Pošto su Bošnjaci pronašli gotovo 90 odsto svojih nestalih, sada hoće srpske, a donekle i hrvatske žrtve, da podvedu pod stradanje stanovništva u BiH, bez nacionalnog identiteta - ocijenio je Mandić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.