Međunarodni dan migranata: Kroz BiH u posljednje tri godine prošlo više od 60.000 osoba

Agencije
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Međunarodni dan migranata: Kroz BiH u posljednje tri godine prošlo više od 60.000 osoba

Kroz BiH je u protekle tri godine prošlo više od 60.000 migranata iz brojnih zemalja, uglavnom Azije i Afrike.

Trenutno ih u prihvatnim kampovima u BiH boravi 2.300 od čega ih je 1.000 u Unsko-sanskom, a 1.300 u Sarajevskom kantonu. Uz to, stotine ih i dalje boravi u improvizovanim kampovima bez osnovnih uslova za život.

U improvizovanim kampovima u Unsko-sanskom kantonu, na sjeverozapadu BiH, živi desetine porodica s djecom. Među njima su i samci, koji, iako tu nemaju adekvatne uslove, ne žele ići u postojeće kampove, jer su onda daleko od granice.

Ibrahim Rasul iz Avganistana s porodicom je napustio domovinu prije četiri godine. Prošao je Tursku, Grčku, Albaniju, Crnu Goru i posljednju godinu borave u BiH.

-U Avganistanu sam imao dobar život dok nisu došli talibani i neki moćni ljudi kojima mi nismo odgovarali. Tri smo godine bili u Grčkoj, ali nismo našli način da ostanemo. Ovdje nam nije dobro, jer je vrijeme hladno i u ovom kampu nemamo adekvatne uslove, želimo u Evropsku uniju - kaže za Anadoliju Avganistanac, koji s porodicom trenutno živi u improvizovanom kampu u Velikoj Kladuši.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović saopštio je juče, povodom 18. decembra, Međunarodnog dana migranata, da je svijet permanentno suočen sa migrantskom krizom, čije je rješavanje nerijetko u ozbiljnom konfliktu sa svim važećim međunarodnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava.

-Više od dvije decenije u cijelom svijetu 18. decembar obilježava se kao Međunarodni dan migranata, dan koji UN i sve članice obilježavaju apelujući na poštovanje Međunarodne konvencije za zaštitu prava radnika migranata i članova njihovih porodica, kao i na poštovanje svih drugih međunarodnih dokumenata kojima se štite ugrožena prava ove kategorije ljudi - podsjetio je Prodanović.

On je naveo da su danas migracije i migranti pitanje kojim se bavi cijela planeta, budući da se razvijene zemlje svijeta suočavaju sa milionskim prilivom ljudi koji, u potrazi za boljim životom, bježe od ratova, siromaštva, nedostatka hrane, vode, posljedica klimatskih promjena.

-Nemile scene, koje smo posljednjih mjeseci imali prilike da vidimo na granici između Poljske i Bjelorusije, proteklih godina gledali smo i na našim granicama, kao i na granicama država na takozvanoj balkanskoj ruti migranata - dodao je Prodanović.

On je istakao da je višegodišnja migrantska kriza, s kojom je BiH bila suočena, u ovoj godini stavljena pod kontrolu zajedničkim radom domaćih i evropskih institucija, te značajnim doprinosom međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija koje se bave ovim pitanjem.

Prema njegovim riječima, Međunarodni dan migranata prilika je da se svi zajedno podsjete na značaj poštovanja prava migranata, posebno ranjivih kategorija u koje spadaju žene, djeca, starija lica i lica sa invaliditetom, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

-Uvjeren sam da će iskustva, koja su institucije vlasti na svim nivoima u BiH stekle u suočavanju sa izazovima migrantske krize, biti na najbolji način iskorištena i u godinama koje dolaze - zaključio je Prodanović.

U 13 prihvatnih centara u susjednoj Srbiji boravi blizu 4.600 migranata, od kojih je 322 djece. Od početka godine 64.300 migranata dobilo je hranu, smještaj, odjeću i medicinsku negu – hiljadu više nego prethodne godine.

Prosječan, privremeni stanovnik Prihvatnog centra u Preševu je radno sposoban muškarac koji tu boravi dvadesetak dana, objavio je RTS.

Svaki drugi je iz Avganistana, većina želi da nastavi put, a rijetki su oni koji razmišljaju o drugoj opciji - azilu.

U prošloj godini u svijetu je bilo više od 280 miliona ljudi sa statusom međunarodnog migranta, a to je 3,6 odsto svetske populacije. OEBS poziva na uspostavljanje ravnoteže između suverenog prava država da štite svoje nacionalne granice i poštovanja ljudskog života.

Većina migranata je iz Sirije, Avganistana, Pakistana, Irana, Iraka i Maroka. Tražioci azila kreću iz Alžira, Tunisa, Etiopije i Eritreje, a ima i Kurda iz Turske.

U migrantskom životu, između 2018. i 2020. godine, u prosjeku se godišnje rađalo između 290.000 i 340.000 dece.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.