Marko Aćić, direktor Sekretarijata za raseljena lica i migracije Republike Srpske: Donacije presušuju, problemi ostaju

Projekti koji se finansiraju kroz Regionalni stambeni program (RSP), zatim CEB projekat preko Razvojne banke Evrope i Saudijskog razvojnog fonda biće završeni do 2022. godine, a prema grubim procjenama, nezbrinuto će ostati najmanje 5.000 porodica iz kategorije izbjeglica, raseljenih i povratnika, kaže direktor Sekretarijata za raseljena lica i migracije Republike Srpske Marko Aćić.

Prema njegovim riječima, Sekretarijat je formirao radnu grupu koja treba da utvrdi tačan broj nezbrinutih porodica i predloži Vladi Srpske način njihovog zbrinjavanja, ali krajnje je vrijeme da se počne tražiti sistemsko rješenje kako pomoći tim ljudima.

- Za rješenje stambenog pitanja u okviru Regionalnog stambenog programa prijavilo se 7.780 porodica, a biće zbrinuto oko 1.800. To znači da neće biti definitivno zbrinuto oko 5.000 porodica o kojima mi moramo razmišljati, jer je nehumano prepustiti ih sudbini - kaže Aćić u intervjuu za “Glas Srpske”.

GLAS: Šta će biti s tim porodicama?

AĆIĆ: Plašim se da se ne smijemo uzdati u donatorska sredstva, jer se međunarodni donatori već užasavaju kada im se dvije i po decenije od završetka rata traže donacije za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih. Ohrabruje što međunarodni kreditori u posljednje vrijeme uz kreditna sredstva daju i sve veće grantove i smatram da je u tom pravcu potrebno razmišljati kao o načinu na koji se mogu obezbijediti sredstva za pomoć tim ljudima. Treći način je povećanje budžetskih sredstava Sekretarijata za zbrinjavanje ovih kategorija. O tome će konačnu odluku donijeti Vlada RS, ali u svakom slučaju, ti ljudi ne smiju biti prepušteni sami sebi.

GLAS: Vi ste ranije ukazivali na to da je od završetka rata akcenat stavljan na povratak i da je zanemarivano pravo na pravičnu naknadu imovine.

AĆIĆ: Prema Dejtonskom sporazumu, izbjeglicama i raseljenim licima data su tri prava. Pravo na slobodan povratak, pravo na povrat imovine i pravo na pravičnu naknadu uništene imovine. Međutim, sva pažnja je stavljena na povratak, pri čemu je Republika Srpska uradila jako mnogo, dok s druge strane, kada je riječ o povratku Srba u FBiH, poražavajuće rezultate pokazao je popis stanovništva i zato je ljudima koji ne žele da se vrate potrebno omogućiti da ostvare pravo na pravičnu nadoknadu.

GLAS: Šta znači kada kažete da je Republika Srpska učinila mnogo?

AĆIĆ: Znači da je od 2006. do 2019. godine Vlada Republike Srpske, preko Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, a sada preko Sekretarijata izdvojila više od 23 miliona maraka. Od toga je dvije trećine izdvojeno za povratak Hrvata i Bošnjaka u Srpsku. S druge strane, ne želim da kažem da federalno Ministarstvo za izbjeglice i raseljene ne izdvaja sredstva za povratak Srba, ali s obzirom na visinu njihovog budžeta u odnosu na naš, to ni blizu nije na nivou onoga što je izdvojeno u RS.

Vjerski objekti

GLAS: Koliko novca je izdvojeno za obnovu vjerskih objekata?

AĆIĆ: U periodu od 2006. godine do danas Republika Srpska je izdvojila oko 8.260.000 KM, od čega oko 5,5 miliona za obnovu objekata islamske vjerske zajednice i vjerskih objekata Katoličke crkve. Ne bih volio da me neko pogrešno shvati, jer apsolutno podržavam obnovu svih bogomolja, ali ako je RS izdvojila izuzetno velika sredstva za obnovu Ferhadije i samostana Plehan i Petrićevac, onda s pravom pitamo zašto još nije završena Saborna crkva u Mostaru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.