Krišok zaključava OHR?

BANjALUKA - Epilog sjednice Savjeta bezbjednosti (SB UN) potvrdio je da među najvažnijim svjetskim igračima ne postoji saglasnost o ulozi i daljem postojanju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, a to je pojačalo tvrdnje da američki diplomata Luis Krišok dobija ugovor na neodređeno i da bi upravo on mogao da "ugasi" svjetlo protektorata.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Članice Savjeta bezbjednosti UN jednoglasno su produžile mandat misije EUFOR „Altea“ u BiH za godinu dana, ali su ostale podijeljene oko budućnosti OHR-a.
• SAD pozivaju domaće institucije da preuzmu veću odgovornost za unutrašnja pitanja, dok Rusija i Kina traže zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.
• Velika Britanija i EU podržavaju nastavak rada OHR-a i zalažu se za imenovanje novog visokog predstavnika.
• Politikolog Neven Đenadija smatra da bi Luis Krišok mogao ostati na funkciji vršioca dužnosti do zatvaranja OHR-a, čime bi bilo izbjegnuto imenovanje novog stalnog visokog predstavnika.
• Na budući status Kancelarije mogli bi uticati i predstojeći izborni ciklusi u SAD i Evropi.

Iako su članice SB UN jednoglasno usvojile odluku o produženju mandata vojne misije EUFOR "Altea" za godinu, tok rasprave u Njujorku pokazao je da pitanje međunarodnog nadzora ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u BiH.

Podijeljeni stavovi velikih sila

Sjednica, koja je održana u petak, je potvrdila da je, kada je riječ o OHR-u, njegovim ovlašćenjima i uslovima za zatvaranje, međunarodna zajednica i dalje podijeljena te da će teško biti približeni stavovi između SAD, Rusije i Kine te Velike Britanije i EU o budućnosti OHR-a.

Iako nije donijela konkretan odgovor na pitanje budućnosti, odnosno roka trajanja OHR-a, pokazana je promjena međunarodnog političkog konteksta prema ulozi visokog predstavnika i njegovim ovlašćenjima.

Amerika zadržava pravac u spoljnoj politici koji je prvi put potvrđen na zasjedanju SB UN početkom maja ove godine.

Zamjenik ambasadora SAD u UN Tami Brus poručila je da uspjeh za visokog predstavnika znači sigurnu, stabilnu i suverenu BiH, čak i ako to znači gašenje te pozicije, uz otvoren poziv Luisu Krišoku koji je još u svojstvu v.d. visokog predstavnika, da usmjeri vlasti na nivou BiH da preuzmu punu odgovornost za unutrašnja pitanja.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja tvrdi da je zapad stvorio probleme u BiH, a pokušava da pripiše krivicu Republici Srpskoj, koja je odlučno pokušala da zaštiti Dejtonski sporazum, koji garantuje decentralizovane temelje zemlje.

On je upozorio da se OHR sramno koristi u BiH kao instrument za miješanje u unutrašnje poslove suverene zemlje te za kontrolu njenog zakonodavstva, pravosuđa, snaga za sprovođenje zakona i izbornih institucija.

- Pokušaji da se prvi zamjenik visokog predstavnika Luis Krišok prikaže kao tzv. vršilac dužnosti visokog predstavnika nemaju nikakvo pravno uporište. Ovlaštenja može da ima samo legitimni visoki predstavnik čiju kandidaturu potvrdi Savjet bezbjednosti UN - naglasio je Nebenzja.

Šef delegacije EU u UN Stavrs Lambrinidis je izjavio da EU podržava OHR, kao i agendu pet plus dva, te da se nada da će državljanin ovog bloka uskoro biti imenovan kao "novi visoki predstavnik".

Podrška OHR-u stigla je i iz Velike Britanije, uz poruku da London smatra da ta Kancelarija i dalje ima važnu ulogu u BiH te da je pred Upravnim odborom Savjeta za sprovođenje mira (PIK) važan zadatak imenovanja novog visokog predstavnika u BiH.

Đenadija: Približavanje stavova ne znači i dogovor o OHR-u

Politikolog i analitičar Neven Đenadija kaže za "Glas Srpske" da poruke sa sjednice SB UN uglavnom prate već poznate diplomatske linije, ali uz nekoliko primjetnih nijansi u stavovima velikih sila.

Sve je, tvrdi, očigledniji konsenzus i približavanje stavova Vašingtona, Moskve i Pekinga o potrebi da domaći lideri preuzmu punu odgovornost za budućnost zemlje i samostalno donose političke odluke.

- Ipak, dok Rusija i Kina traže hitno zatvaranje OHR-a, SAD i dalje pružaju podršku trenutnom vođstvu Kancelarije dok se ne ispune uslovi za prenos suvereniteta na domaće institucije. Mislim da ova dinamika u velikoj mjeri zavisi i od predstojećih međuizbora u SAD zakazanih za 3. novembar, koji bi mogli dodatno učvrstiti pravac američke spoljne politike - kazao je Đenadija.

Što se tiče Kancelarije visokog predstavnika, njen 70. redovni izvještaj ostao je kategoričan i oštar u ocjenama političke situacije u BiH.

- Iako je Kristijan Šmit otišao, izvještaj nosi isti ton i retoriku, što jasno pokazuje da institucionalni kontinuitet održavaju dugogodišnji pravni eksperti i analitičari OHR-a koji pripremaju dokumente. Jedina suštinska razlika na ovom zasjedanju bila je tehničke prirode - vršilac dužnosti visokog predstavnika, američki diplomata Luis Krišok nije lično prisustvovao sjednici u Njujorku, već je izvještaj dostavljen u pisanoj formi - istakao je Đenadija.

Dvije moguće varijante za budućnost Kancelarije

Smatra da, u pogledu nastavka mandata šefa OHR-a, trenutno imaju na stolu dvije otvorene političke varijante. Prva je ostanak Krišoka do zatvaranja OHR-a.

- Usljed približavanja stavova vodećih sila o potrebi za slabljenjem međunarodnog intervencionizma, sve je izvjesniji scenario u kojem će Krišok ostati na poziciji v.d. predsjednika OHR-a sve do njegovog konačnog gašenja, čime bi se izbjeglo imenovanje novog stalnog lica sa punim bonskim ovlašćenjima - naveo je.

Druga varijanta je vezana za predstojeće predsjedničke izbore u Francuskoj, gdje se, kako je naveo, očekuje pobjeda Marin le Pen.

- I ta potencijalna promjena vlasti u Parizu mogla bi dovesti do usklađivanja francuske spoljne politike sa Vašingtonom. To bi moglo deblokirati trenutnu pat-poziciju između EU, koja insistira na svom kandidatu, francuskom diplomati Reneu Trokazu, i SAD, koje podržavaju izbor italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Da li će doći do kompromisa o novom imenu ili će se status kvo sa v. d. rješenjem produžiti do kraja misije, pokazaće naredni mjeseci i ishod izbornih ciklusa u SAD i Evropi - zaključio je Đenadija.

V.d. već četiri mjeseca

Luis Krišok je, naime, nakon ostavke Kristijana Šmita, preuzeo poziciju kao v.d. visokog predstavnika. 1. jula ove godine. Iako je prvobitno rečeno da će obavljati tu dužnost 14 dana i da će, u međuvremenu, biti imenovan novi predstavnik, to do toga još nije došlo, jer nema saglasnosti u vezi sa tim između Vašingtona i Brisela ni nakon nekoliko sjednica PIK-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.