Kosmet "kroji" unitarnu BiH?

EU, SAD i NATO žele da učvrste centralizovanu, unitarnu državu BiH, da bi predupredili moguće posljedice jednostranog proglašavanja nezavisnosti Kosmeta, a to, prije svega, znači mogućnost da Republika Srpska u tom slučaju zatraži pravo na samoopredeljenje, objasnili su agenciji Beta diplomatski izvori u Briselu.

BRISEL - EU, SAD i NATO žele da učvrste centralizovanu, unitarnu državu BiH, da bi predupredili moguće posljedice jednostranog proglašavanja nezavisnosti Kosmeta, a to, prije svega, znači mogućnost da Republika Srpska u tom slučaju zatraži pravo na samoopredeljenje, objasnili su agenciji Beta diplomatski izvori u Briselu. Ti izvori su ukazali na stav međunarodnog i izaslanika EU za BiH Miroslava Lajčaka da će on i dalje koristiti "bonska ovlašćenja" i nametati rješenja u BiH bez obzira na stavove lokalnih političara. Lajčak je to u Briselu ove nedjelje rekao ambasadorima u Političko-bezbjednosnom komitetu EU, naglasivši da se neće obazirati ni na "pritiske i prijetnje" koje, s tim u vezi, dolaze iz Srbije. Lajčak je stavio do znanja da ima čvrstu podršku međunarodnog Savjeta za primjenu Dejtonskog sporazuma u BiH, naglasivši da najnovije mjere preuređenja ustrojstva centralne vlasti u BiH ni na koji način ne dovode u pitanje Dejtonski sporazum i postojanje entiteta. Visoki predstavnik u BiH i u razgovoru s čelnicima NATO-a prenio je ocjenu da je stanje u BiH veoma nazadovalo i da sada liči na situaciju iz 1995. godine, dakle na prilike kad je sklapan Dejtonski sporazum. Političko-bezbjednosnom komitetu se, istovremeno, obratio i Volfgang Išinger, predstavnik EU u posredničkoj "trojci" Kontakt grupe u pregovorima Beograda i Prištine o Kosmetu, rekavši da je dosad ostvaren mršav napredak u približavanju stavova srpske i albanske strane, kad je riječ o 14 ponuđenih tačaka "trojke" za napredovanje ka rješenju za status Kosmeta. Išinger i Lajčak su, prema izvorima EU, izrazili zabrinutost zbog opasnosti da, u slučaju da rješavanje kosovskog problema izmakne kontroli, dođe do "prelivanja" nestabilnosti u regionu. Podvučeno je, ipak, da Kosmet ne može i ne smije biti veza i uslovljavati razvoj u BiH i, prvenstveno, Republici Srpskoj. U Savjetu ministara EU i Evropskoj komisiji su, istovremeno, odbačene kritike iz Federacije BiH, a prije svega bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića zbog parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU - Srbija. Evropski komesar Oli Ren je stavio do znanja da, naprotiv, "to treba da posluži kao podstrek političarima u BiH". Iako su oštrice kritike EU upućene na sve političare u BiH zbog, kako se smatra, nesposobnosti i pomanjkanja političke volje za nagodbu o preustrojstvu institucija i jačanju centralne države, javno se zamjerke više upućuju premijeru Republike Srpske Miloradu Dodiku. Ipak, u krugovima Savjeta ministara je Beti preneseno da je, kako sad stoje stvari, "teško zamisliti da se neko političko rješenje i povoljniji razvoj u BiH može zamisliti bez onoga što politički predstavlja Dodik". Na pitanje agencije Beta kako gledaju na stavove Srpske da su "bonska ovlašćenja" samo politička deklaracija, koju su usvojili međunarodni činioci angažovani u BiH, koja nema pravni temelj, pa su zato i suprotna Ustavu BiH, evropski funkcioneri su rekli da je takva tvrdnja teško podložna raspravi. Oni su naveli da je to pravo međunarodnog izaslanika za BiH, iako je to u jednom slučaju poništio Ustavni sud BiH, i bez sumnje je dobilo snagu "stečenog prava" na temelju dosadašnjih korišćenja. TALAC Komentarišući izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Harisa Silajdžića da je "kriza u BiH povezana sa krizom i rješavanjem statusa Kosmeta" visoki predstavnik Miroslav Lajčak je rekao: - Kosmet jeste činjenica koja ima svoje regionalne razmjere, ali BiH ni u kom smislu nije njegov talac. Ona ima sve instrumente u svojim rukama i definisan status. Niko ne treba da se krije iza Kosmeta kada je riječ o problemima koje treba da riješi BiH - istakao je Lajčak juče u Sarajevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.