Politika
Foto: arhiva
SARAJEVO - U BiH još nije stigao odgovor iz Srbije i Hrvatske na poziv koji je tamošnjim nadležnima upućen prije godinu s ciljem otvaranja dijaloga o spornim tačkama na graničnim linijama, a u problemima bi, dok čekaju povratne informacije, mogli da se nađu domaći eksperti.
Komisija za granicu BiH je, naime, nadležna za identifikaciju granice sa susjednim državama, sačinjavanje prijedloga za korekciju granične linije, pripremu prijedloga međudržavnih ugovora i drugih akata o graničnoj liniji, koordinaciju sa nadležnim ministarstvima i organima uprave na planu rješavanja poslova iz oblasti državne granice te nadzor nad aktivnostima utvrđivanja, obilježavanja i stabilizacije granične linije.
To radno tijelo funkcioniše pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Posljednja odluka o imenovanju Komisije donesena je 2024. prema kojoj su njoj sjedi šest članova iz resora civilnih i spoljnih poslova na nivou BiH te Republičke i Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Bez potrebne većine
Iako su još u mandatu, na dnevnom redu prošle sjednice Savjeta ministara je bio prijedlog odluke o osnivanju državne komisije za granicu, ali akt, kako je potvrđeno za "Glas Srpske", nije dobio potrebnu većinu.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH su pojasnili da je nova odluka o osnivanju komisije pripremljena zbog usklađivanja sa odredbama novog Zakona o graničnoj kontroli BiH koji je na snazi od početka prošle godine, uz pojašnjenje da su članom 58. precizno definisani zadaci Komisije kao i institucije koje trebaju biti zastupljene u njenom sastavu, zbog čega je potrebna donijeti tu odluku o njenom osnivanju.
Zakonom je propisano da Savjet ministara, na prijedlog resora civilnih poslova, uspostavlja tijelo koje će, zajedno s nadležnim tijelima susjednih država, obaviti poslove razgraničavanja i utvrđivanja državne granice, te pripreme za sklapanje međunarodnih ugovora o državnoj granici.
Prema odredbama tog zakona treba da ga čine predstavnici ministarstava bezbjednosti, civilnih poslova i spoljnih poslova na nivou BiH te članovi Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i nadležnog organa javne uprave u Brčko distriktu BiH.
Prijedlog dostavljen sredinom januara
Prijedlog odluke o osnivanju komisije za granicu je dostavljen Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara još 16. januara.
- Ministri su 21. maja 2026. godine razmatrali dostavljeni prijedlog, ali odluka nije usvojena jer nije dobila potrebnu većinu glasova. S obzirom na to, potrebno je ponovo pokrenuti proceduru imenovanja Državne komisije za granicu BiH u skladu sa važećim zakonskim propisima - naveli su u resoru civilnih poslova, bez iznošenja više detalja zbog čega je "pao" prijedlog.
Aktuelni saziv komisije imenovan je polovinom 2024. godine, a o tome su odmah informisali nadležne institucije Srbije, Hrvatske i Crne Gore, uz inicijativu za nastavak aktivnosti na rješavanju otvorenih graničnih pitanja.
- Pozitivan odgovor stigao je iz Crne Gore. Međutim, tamošnja strana je još u proceduri izmjena odluke o osnivanju nadležnog tijela za pitanja granice, što predstavlja preduslov za nastavak zajedničkih aktivnosti. S druge strane, od nadležnih institucija Srbije i Hrvatske nije zaprimljen odgovor na upućenu inicijativu. Zbog toga nije bilo moguće planirati ni organizovati sastanke i aktivnosti za rješavanje otvorenih graničnih pitanja sa predstavnicima ovih država - navedeno je u pisanom odgovoru za "Glas", uz naglasak da je osnovni preduslov za nastavak rada aktivno učešće i spremnost institucija svih za nastavak bilateralnih aktivnosti.
Na probleme na ovom polju su upozorili i sami članovi Komisije u jednom od svojih posljednjih izvještaja o radu.
Kao jedan od prioriteta i konstatovano određivanje tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske, uz potvrdu da još nije bilo aktivnosti o pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom.
Polemike o identifikaciji i obilježavanju granične linije sa Srbijom i Hrvatskom traju godinama, a u nekoliko navrata u tu priču se umiješala i politika te dodatno zakomplikovala ionako složene pregovore, posebno kada je riječ o dijelovima o kojima se mora pregovarati sa delegacijama zvaničnog Beograda i Zagreba.
Sporne tačke
Posljednja sjednica diplomatske komisije za granicu između Srbije i BiH bila je u junu 2010. godine u Beogradu. Dužina neutvrđenog dijela granice je oko 300 kilometara, a tu su sporne četiri tačke, odnosno hidrocentrale "Bajina Bašta" i "Zvornik", dio pruge Beograd - Bar koja prolazi kroz BiH te opštine Priboj i Rudo.
Od 2005. godine do danas nije bilo aktivnosti u vezi sa granicom između BiH i Hrvatske, osim bezuspješnih zakazivanja zajedničkih sjednica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
